Procjene stručnjaka su takve da od malignog melanoma godišnje oboli oko 54.000 ljudi u Evropi, a 130.000 u svijetu.

Svake godine oko 37.000 ljudi širom planete umre od malignog melanoma.

Broj novih slučajeva raste od tri do sedam posto svake godine.

Zaštitni preparati

Povodom desete jubilarne javno zdravstvene humanitarne kampanje protiv raka kože, ove godine dermatolozi u Bosni i Hercegovini odlučili su da putem edukativnog videa, kroz argentinski tango, u izvedbi naše dive Džejle Glavović i Vedrana Marčete, svjetskog prvaka u plesu, pomoći građanima da naučite - kako obaviti samopregled madeža i naučiti ključne savjete od dermatologa o nastanku raka kože.

Mr. sci. med. dr. Hana Helppikangas

- Nažalost zbog pandemije, ove godine dermatolozi Udruženja za prevenciju i borbu protiv raka kože, Melanoma u BiH neće moći organizirati javne besplatne masovne preglede kao predhodnih devet godina. Ipak, pojedini dermatolozi otvorit će vrata svojih ordinacija u junu za besplatne preglede u Sarajevu, Travniku, Banjoj Luci i Mostaru – kaže mr. sci. med. dr. Hana Helppikangas, specijalista dermatovenerolog i predsjednica Udruženja i Euromelanoma kampanje.

Većina ljudi ima madeže po tijelu i većina nas je izložena UV zračenju kao najvećem riziku koji uzrokuje mjenjanje struktura madeža u melanom ukoliko ne znamo kako se zaštititi.

Zbog toga je, ističe Helppikangas, vrlo važno raditi samopreglede kože, posebno madeža, te odlaziti redovno na dermatološke preglede dermoskopom koji ima mogućnost vidjeti strukture koje se ne vide golim okom.

- Pandemija je utjecala na to da ljudi zaborave na prevenciju melanoma, a rezultat toga je sve veći broj mladih osoba, od 23 do 30 godina, kod kojih dijagnosticiramo melanom, ali srećom u najranijem stadiju. Zato podržite nas i širite svijest da bi zajedno spasili mnoge živote – naglasila je Helppikangas.

Bližimo se ljetu, a zbog epidemiološke situacije sa koronavirusom koja je sve bolja, mnogi planiraju godišnje odmore. Naša sagovornica savjetuje da ljudi ne zaborave misliti o sebi i pravilnoj zaštiti kako bi sigurno uživali na suncu

- Promjene na koži inducirane UV zračenjem klinički se očituju kao crvenilo-eritem, opekotine, pigmentacija, fotodermatoze, preuranjeno starenje kože tzv. fotostarenje te razvoj različitih karcinoma na koži – dodaje Helppikangas.

Faktor zaštite od sunčevog zračenja (SPF faktor) primarna je, kaže Helppikangas, mjera učinkovitosti sredstava za zaštitu od sunca. Naime, osobe koje čitav život na pravilan način koriste zaštitne preparate te izbjegavaju sunce u vrijeme najjače insolacije reduciraju rizik za razvoj karcinoma kože za čak 78 posto.

- SPF je mjera koja označava koliko dugo je moguće ostati na suncu bez opasnosti od opekotina u odnosu na okolnosti bez zaštite. Preparati sa zaštitnim faktorom (SPF) za lokalnu upotrebu (krema, losion, gel, sprej, fluid…) sadrže sastojke koji preveniraju utjecaj UV zraka na kožu. Nazivaju se preparatima "širokog spektra" jer pružaju zaštitu i od UVA i UVB spektra. Optimalni i visoki zaštitni faktor SPF 50 plus posebno je ojačan protiv UVA zraka – objašnjava Helppikangas.

Postoje posebno formulirane teksture za sve tipove kože (koža sklona alergiji na sunce, aknozna i sklona hiperpigmentacijama, suha koža te zaštita od sunca sa antiage dodatkom). Sve, navodi Helppikangas, moraju biti dermatološki testirane i pokrivene studijama po svim EU pravilima.

- Takvi preparati zauzimaju strateško mjesto u fotoprotekciji, a nanose se 20 do 30 minuta prije izlaganja suncu. Nanošenje preparata potrebno je ponavljati svaka dva sata, nakon svakog kupanja, brisanja ručnikom ili kada se osoba previše oznoji - kaže Helppikangas.

Za djecu postoje posebni preparati, jer se koža najmlađih razlikuje od one kod odraslih.

- Najučinkovitija prevencija pojave melanoma je zaštita kože od sunca od najranijeg djetinjstva. Djeca su općenito osjetljivija na utjecaj sunčevih zraka nego odrasli. Zaštitna odjeća poput šeširića ili kačketa također se preporučuje. Naglasila bih da ljudi koji su imali opekotine tokom djetinjstva ili adolescencije, u dva puta su većem riziku od nastanka melanoma poslije u životu – ističe.

Zabraniti solarij

Još jedan od okidača nastanka malignog melanoma je solarij, trend naročito izražen kod mlađih, koji se koristi za postizanje tamnijeg tena.

Kao najbolji primjer Helppikagnas je navela evropsko istraživanje u kojem su učestvovali i bh. stručnjaci, a koje je dokazalo da solarij za čak 70 posto povećava rizik od karcinoma kože.

Kako bi suzbile broj oboljelih mnoge zemlje u Evropi i regiji još ranije su donijele zakon kojim se mlađima od 18 godina zabranjuje upotreba solarija. I bh. entitet RS prije dvije godine je korištenje solarija zakonski regulisao.

- Udruženje je krajem 2019. godine godine Federalnom ministarstvu zdravstva predalo zahtjev sa pratećom dokumentacijom da se i mlađima od 18 godina na području Federacije BiH zabrani upotreba solarija. Osim toga, tražimo i da stariji od 18 godina, prije ulaska u solarij, moraju ispuniti upitnik i upoznati se sa činjenicom - šta im se može desiti nakon tog tretmana. Zbog pandemije sve je u drugom planu, pa još uvijek od ministarstva nemamo odgovora – kazala je Helppikangas.