Dan državnosti

Džaferović: 25. novembar je jedan od temelja za referendum o nezavisnosti BiH

Objavljeno: 22.11.2018. u 22:17 Autor: A. Šarenkapa

Dan državnosti BiH je jedan od najznačajnijih datuma u novijoj historiji BiH, smatra Šefik Džaferović

FOTO: KEMAL SOFTIĆ

Prvo zasijedanje ZAVNOBiH-a, koje je održano 25. novembra 1943. godine, datum kojeg u sadašnjem vremenu obilježavamo kao Dan državnosti BiH, ima kolosalan značaj za obnovu državnosti i teritorijalnog integriteta BiH, kazao je član Predsjednišva BiH Šefik Džaferović.

Asocijacija mladih SDA Općine Novo Sarajevo, zajedno sa Asocijacijom mladih SDA Kantona Sarajevo i Općinskim odborom SDA Novo Sarajevo organizovali su tribinu o značaju održavanja Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, na kojoj je uvodničar bio Džaferović.

U svom obraćanju u kratkim crtama je iznio genezu državnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH kroz historiju. Bosna se prvi put u dokumentima spominje u 9. vijeku. Već u 12. vijeku Bosna je suverena država, o čemu najbolje govori Povelja Kulina bana Dubrovčanima. Ovim dokumentom vladar jedne zemlje daje garancije o slobodnom kretanju stanovnicima druge zemlje i te garancije vrijede na teritoriji cijele države. To najbolje govori u prilog činjenici, kazao je Džaferović, da je Bosna u to vrijeme imala karakteristike samostalne države, od kojih su najvažniji suverenitet i teritorijalni integritet.

U doba kralja Tvrka I Kotromanića Bosna postaje najveća i najsnažnija država u ovom regionu. Tada se u našoj heraldici pojavljuje i ljiljan.

Gubitak suvereniteta

Dolaskom Osmanske imperije, napomenuo je Džaferović, Bosna gubi svoj suverenitet, ali ipak ostaje jezgro teritorijalnog integriteta zemlje, jer se Bosna formira kao jedinica uprave u okviru Carstva. U to vrijeme javljaju se i pokušaji djelimične obnove suvereniteta, kroz zahtjeve za provođenje reformi, a posebno kroz pokret za autonomiju Bosne pod vođstvom Huseina kapetana Gradaščevića.

I za vrijeme Austrougarske okupacije Bosna uspijeva održati određeni nivo teritorijalnog integriteta. Međutim, nakon Prvog svjetskog rata, formiranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a kasnije i Kraljevine Jugoslavije BiH gubi i teritorijalni integritet. To je posebno došlo do izražaja sklapanjem sporazuma Cvetković - Maček, kada je BiH podijeljena između Srbije i Hrvatske. Tada nastupa njena teritorijalna dezintegracija, koja je nastavljena i za vrijeme Nezavisne države Hrvatske.

Upravo zbog toga je Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a od izuzetnog značaja, jer je tada obnovljen državno-pravni kontinuitet BiH, uključujući i njenu suverenost i teritorijalni integritet.

- Zasjedanje ZAVNOBiH-a je predstavljalo jedan od temelja za održavanje referenduma o nezavisnosti BiH koji je održan 29. februara i 1. marta 1992. godine. Ovaj referendum je održan u skladu sa međunarodnim standardima, navedenim u izvještaju Badinterove komisije – kazao je Džaferović.

Foto: Kemal Softić

Položaj Bošnjaka u Jugoslaviji je, prema njegovim riječima, evoluirao od potvrđivanja odluka ZAVNOBiH-a na Drugom zasjedanju AVNOJ-a, protesta Husage Čišića protiv prijedloga Ustava Jugoslavije u kojem kao narod nisu navedeni Bošnjaci, odnosno prema Ustavu iz 1974. Muslimani, zatim preko ustava SFRJ iz 1953. i 1963, amandmana na Ustav iz 1970, te na kraju donošenjem Ustava iz 1974. godine, kojim je BiH kao republika stekla pravo na samoopredjeljenje, a Bošnjaci vratili status nacije, doduše pod nazivom Muslimani.

Bošnjački kongres

Svoj konačan identitet Bošnjaci su u potpunosti vratili na Bošnjačkom kongresu 1993. godine, kada je vraćena ova nacionalna odrednica, a bosanski jezik ponovo dobio ravnopravan status sa druga dva, srpskim i hrvatskim.

Međutim, nakon rata uslijedili su brojni pokušaji negiranja državno-pravnog kontinuiteta BiH. Jedan od takvih pokušaja je i negiranje obilježavanja Dana državnosti.

- Državno-pravni kontinuitet BiH je jedan od četiri stuba na kojima počiva Dejtonski sporazum. Prema tom sporazumu, na snazi su svi zakoni usvojeni u Republici BiH, sve dok se ne donesu novi. Kako u BiH nije usvojen novi zakon o praznicima, na snazi je onaj koji je donesen u Republici BiH. Tako kaže Dejton. U tom zakonu 25. novembar je naveden kao Dan državnosti. Prema tome, svi oni koji ne obilježavaju Dan državnosti zapravo krše zakon - kazao je Džaferović.

Govoreći o zakonu o praznicima, kazao je kako je u periodu od 2000. do 2002. godine u državnom Parlamentu u proceduri usvajanja bio prijedlog novog zakona. Čak je u Kolegiju Doma naroda postignut dogovor o usvajanju ovog zakona, u kojem je 25. novembar naveden kao dan antifašizma, a ne kao Dan državnosti. Dom naroda je prihvatio ovakav tekst, ali je, nakon protivljenja SDA, on oboren u Zastupničkom domu.

Udari na državnost

Džaferović je podsjetio i na druge pokušaje ugrožavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Jedan od njih je i Zakon o prebivalištu RS-a, zahvaljujući kojem je data mogućnost općinskim službenicima da odlučuju o mjestu boravišta i prebivališta ljudi, čime su posebno pogođeni povratnici u RS-u.

Drugi takav primjer je Zakon o jedinstvenom matičnom broju. Ustavni sud BiH je poništio određene odredbe ranijeg zakona i trebalo je donijeti novi. Pod pritiskom javnosti, nakon demonstracija, koje su organizovane jer jedna bolesna djevojčica nije mogla dobiti pasoš i otići na liječenje zbog nepostojanja ovog zakona, usvojen je novi. Međutim, cijena koja je tada plaćena je prihvatanje ultimatuma RS-a da se uvedu nove teritorijalne oznake u jedinstven matični broj. Naime, prema bivšem zakonu poštovane su prirodne granice područja. Tako su, kako je podsjetio Džaferović, Sarajevo i Foča, Zvornik i Tuzla, Maglaj i Doboj imali iste teritorijalne oznake u okviru ovog broja. Novim zakonom uvedene su oznake bazirane na entitetskim i kantonalnim granicama.

Zbog svega toga, istakao je Džaferović, treba biti vrlo oprezan kada su u pitanju ovakvi udari na državno-pravni kontinuitet BiH.

- Nikada nećemo dozvoliti umanjivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta države, ni za "jotu", niti dovoditi u pitanje funkcionalnost državnih institucija. Nama je BiH jedina država i mi nemamo druge domovine. Kako je jednom prilikom rekao rahmetli predsjednik Alija Izetbegović, sile koje nasrću na BiH će se jednom umoriti, ali mi se nikada umoriti nećemo od odbrane BiH. Nećemo se umoriti ni do sudnjeg dana – kazao je Džaferović.

On je podsjetio da je do 2005. godine urađen značajan posao na jačanju BiH i da je ona mogla postati funkcionalna država. Međutim, da bi se taj posao doveo do kraja bila je potrebna podrška međunarodne zajenice. Međutim, tada se međunarodna zajednica povukla, prepuštajući BiH Dejtonskom sporazumu i Ustavu, koji sadrže brojne mehanizme blokada. Takav potez međunarodne zajednice Džaferović je ocijenio nekorektnim.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije