Intervju

Edin Forto: Rezovi moraju krenuti od preplaćenih skupštinskih zastupnika

Objavljeno: 05.12.2018. u 14:07 Autor: Maja Radević

Uredu je kad vlast preuzme institucije da preuzme i odgovornost, uredu je da stranka postavlja ljude na neka ključna mjesta, ali opet, ti ljudi moraju biti stručni za ono što rade. Ne može stranačka iskaznica biti glavna preporuka

Edin Forto FOTO: KEMAL SOFTIĆ

Edin Forto iz Naše stranke mandatar je za sastav buduće Vlade Kantona Sarajevo. Forto, koji će vjerovatno naslijediti Adema Zolja na mjestu premijera Kantona Sarajevo, u intervjuu za Faktor govori o svojim ciljevima i planovima za djelovanje buduće vlasti, zakonima na kojima će insistirati i promjenama koje građani mogu očekivati u naredne četiri godine.

Jučer je ozvaničena koalicija šest stranaka koje čine novu vlast u Kantonu Sarajevo, među kojima je i Naša stranka. Kako ste zadovoljni proteklim pregovorima, jeste li uspjeli ostvariti zacrtane ciljeve?

- Mislim da je ovaj dogovor šest stranaka presedan u smislu brzine i konstruktivnosti jer su svi akteri u pregovorima bili spremni na kompromise. Nije bilo ucjenjivanja i "zatezanja". Zaista se vidi želja da ovo profunkcioniše. Naša stranka je deset godina u opoziciji, nikada nismo bili u izvršnoj vlasti na bilo kojem nivou. Ulazak u vlast je neka vrsta testa za nas. Znamo da ljudi očekuju od nas da budemo stvarna promjena i želimo to da postignemo. Imali ste priliku vidjeti programski dokument koji je vrlo ambiciozan. Mogao je bilo ko napisati 300 mjera, ali ono što mi stvarno želimo je da se osjeti promjena u načinu funkcionisanja vlasti. Želim da građani vide da se bavimo njima, a ne sobom. I to je ono na čemu ćemo insistirati. Moramo izbjeći dramu i reality show koji se dešava u svakom mandatu. Želimo jednostavno da budemo jedna obična, dosadna, funkcionalna vlast.

Mnogi su skeptični prema novoformiranoj koaliciji - ipak je tu šest stranaka, puno je različitih interesa, neki smatraju da će to brzo "pući"... Šta Vi kažete na to?

- Šest stranaka jeste široka koalicija, ali tih šest stranaka ne čine 51 posto, već dvotrećinsku većinu u Skupštini Kantona Sarajevo. To je jedna vrlo stabilna struktura. I tu je razlika u odnosu na koaliranje kada se, recimo, "navlači" veći broj stranaka samo da bi se uzela vlast. Ova koalicija je šira od onoga što nam je objektivno potrebno da imamo većinu. Zbog toga mislim da ne stoje mišljenja da je koalicija nestabilna ili da je pravljena matematički. 

Očekujete li da će od te preostale jedne trećine biti nekih opstrukcija?

 - Ne očekujem. Odlazeća vlast nije navikla biti u opoziciji. U proteklih 28 godina oni su samo dvije godine u Kantonu Sarajevo bili u opoziciji i mislim da je dobro i za njih i za nas da djeluju iz opozicije. Nadam se da neće biti opstrukcija jer tranzicija vlasti je u suštini osnovni stub jednog demokratskog društva. Kada mijenjate vlast putem demokratski sprovedenih i potvrđenih izbora, način na koji se predaje vlast političkom oponentu pokazuje zrelost jedne demokratije. Odlazeća vlast stalno govori da su oni za Bosnu i Hercegovinu. Način na koji se bori za BiH jeste da se poštuju institucije i demokratski izabrana vlast. Zbog toga mislim da će oni shvatiti svoju odgovornost u ovoj tranziciji, kako bi onda mogli očekivati isto u slučaju da opet u budućnosti dobiju izbore i osvoje većinu. To je veoma bitno, posebno za jednu mladu demokratiju kao što je Bosna i Hercegovina.

Protekle četiri godine bili ste zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo. Kakvo je to bilo političko iskustvo za Vas? Napisali ste jednom da Vam je trebala godina da "izađete iz depresije"?

- Nakon prve godine bavljenja politikom, jedva sam prebrodio činjenicu da sve u državi funkcioniše mnogo sporije nego što bi trebalo. Svaka oblast, gdje imalo uđete u suštinu, nosi veliki broj nagomilanih problema. To je određeni vid zapuštenosti institucija, firmi i infrastrukture. Pošto sam došao iz privatnog sektora, gdje nemate baš neku posebnu priliku za pravdanje zašto nešto niste uradili, navikao sam da se stvari odvijaju puno brže. I kada sam došao u Skupštinu i počeo izučavati materijale, a to je ponekad i par hiljada stranica za jednu sjednicu, iščitavao sam izvještaje firmi, institucija, njihove planove i programe i shvatio kolika je njihova zapuštenost. Zato sam u toj prvoj godini ušao u neki vid beznađa pokušavajući da vidim šta ja tu zapravo mogu napraviti. Uz pomoć kolega iz stranke, nekako sam prebrodio krizu i podijelili smo posao na način da sam se ja fokusirao samo na poslovanje firmi u komunalnom sektoru i saobraćaju te da upoznajem javnost sa nekim od ključnih problema. Kada sam počeo raditi sa manjim očekivanjima, onda sam mogao da funkcionišem kao aktivan zastupnik.

Govorite o toj zapuštenosti institucija, javnih preduzeća, koju građani Kantona Sarajevo svakodnevno itekako osjete. I dalje imamo redukcije vode, loše je stanje u GRAS-u i u drugim preduzećima, promjene se uglavnom svode na to da se smjenjuju direktori, ali suštinski nema puno pomaka. Šta je to što može donijeti konkretne promjene?

- Postoji jedna američka poslovica koja kaže: "Ako želite da izađete iz rupe, prvo morate prestati da kopate". Mi moramo prestati kopati i ići sve dublje i dublje u probleme. Ono što trebamo uraditi je da napokon postavimo kriterij stručnosti na prvo mjesto kada se radi o vođenju ovih institucija, posebno u komunalnom sektoru i saobraćaju, pa u određenu ruku i u zdravstvu. Imamo problem upravljanja. Ne možete vi doktoru medicine dati da gradi autocestu jer će taj projekat biti prespor i neće biti dobar. Imamo stotine takvih primjera, gdje ljudi koji nisu adekvatni za određeni posao budu imenovani po stranačkoj dužnosti. Uredu je kad vlast preuzme institucije da preuzme i odgovornost, uredu je da stranka postavlja ljude na neka ključna mjesta, ali opet, ti ljudi moraju biti stručni za ono što rade. Ne može stranačka iskaznica biti glavna preporuka. I to je ono na čemu ćemo insistirati da se promijeni.

Fali nam struke u svim institucijama. Ako odete u muzej - fali kustos, ako odete u arhiv - fali historičar i orijentalista, odete u GRAS - fali vozač, odete u bolnicu - fali doktor... A ne fali administracije i pomoćnog osoblja. Toga nigdje ne fali. To je očito nešto što se dešavalo u proteklom dužem periodu. Ne bih nikoga pojedinačno okrivio za takvo stanje, to je jednostavno jedan kontinuitet nemara.

Jedan od zakona na kojima će insistirati Naša stranka je Zakon o porijeklu imovine. Šta kažu vaši koalicioni partneri o tome, ima li podrške za donošenje takvog zakona?

- Naš predsjednik Predrag Kojović, koji je u protekla dva mandata bio u Skupštini KS, ima spreman prijedlog tog zakona i uputio ga je u proceduru, samo što nikad nije došao na dnevni red. Istovremeno, gospodin Elmedin Konaković je također napisao svoju verziju tog zakona. Mislim da se te dvije verzije ne razlikuju puno, tako da ćemo ih vjerovatno uskladiti i poslati u skupštinsku proceduru. Vjerujem da će ova skupštinska većina usvojiti taj zakon.

Često ste isticali da su skupštinski zastupnici preplaćeni i da se zalažete za ukidanje paušala profesionalnim zastupnicima. Je li Vam to i dalje cilj i mislite li da ćete imati podršku u tome?

- To stoji u mjerama i čak i ako bude borba, ja želim da vodim tu borbu. Skupštinski zastupnici jesu preplaćeni i to odgovorno tvrdim. Jedan zastupnik koji je profesionaliziran prima i paušal, prima topli obrok i ima regres. Kad se sve to spoji, to je preko tri prosjećne plaće, a posao skupštinskog zastupnika ne radi se osam ili deset sati dnevno. To je neka vrsta laganog posla. Pa i ako želite da budete stvarno dobar zastupnik, da budete najaktivniji, da iščitavate sve materijale, da razgovarate sa građanima, opet ste preplaćeni za to. Mislim da ako ćemo igdje raditi bilo kakve rezove i neke stvari koje nisu popularne, moramo krenuti od sebe.

Kada ćete pokrenuti to pitanje?

- Veliku većinu ovih mjera ćemo pokrenuti u onom trenutku kad se steknu uvjeti za to. Vlada KS još nije potvrđena i čim se to desi, odmah ćemo krenuti sa nizom stvari koje smo najavili u mjerama.

Imate zanimljivu biografiju. Školovali ste se u Americi i tamo radili nekoliko godina, a onda ste se odlučili vratiti u Bosnu i Hercegovinu. To je nekako kontra ovom trendu odlaska bh. građana u inostranstvo. Zbog čega ste se vratili u BiH?

- Ja sam veći dio rata proveo u Sarajevu. Izašao sam na proljeće '95. godine i tada mi je jedina i najveća želja bila da studiram. Kada sam završio školu, dobio sam posao u struci u New Yorku, i to prilično dobar posao. U Americi je takav sistem da ako dobro radite, nakon dvije godine vam slijedi ili otkaz ili povišica. Tamo ne možete stagnirati. S obzirom na to da sam ja bio u grupi koja može napredovati, shvatio sam nakon te dvije godine rada u Americi da ako se ne vratim tad, vjerovatno neću nikad jer jednostavno se tamo skrasite, pustite korijenje... Pošto se u međuvremenu rat ovdje završio, htio sam se vratiti da probam opet tu živjeti, pa sam mislio ako mi se ne svidi, uvijek mogu ponovo ići vani. Ali vratio sam se i nisam se pokajao.     

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]