Za implementaciju Zakona o elektronskom potpisu u BiH nedostaje certifikacijsko tijelo, koje se treba prijaviti Uredu za nadzor i akreditaciju ovjeritelja pri Ministarstvu komunikacija i prometa BiH.

- Onog trenutka kada se Uredu podnese zahtjev za upis u evidenciju ovjeritelja zajedno sa potpunom dokumentacijom propisanom Zakonom o elektronskom potpisu BiH certifikacijsko tijelo se upisuje u registar certifikacijskih tijela u BiH, čime će zvanično početi primjena elektronskog potpisa - potvrdio je Feni Davor Bagarić iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

Dodaje da certifikacijsko tijelo može biti bilo koje javno ili privatno tijelo koje između ostalog mora posjedovati odgovarajući broj uposlenika za rad na složenim informatičkim poslovima, osiguranje u slučaju nastanka štete, interna pravila rada te zadovoljiti tehničke i sigurnosne standarde propisane Zakonom o elektronskom potpisu odnosno pratećim pravilnicima donesenim na temelju njega.

U tom cilju, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) je sa Upravom za indirektno oporezivanje aplicirala Uredu za nadzor i akreditaciju ovjeritelja da postane certifikacijsko tijelo.

- Pored tehničkih priprema, trenutno vršimo obuku kadra kako bi mogli obavljati specijalističke poslove u vezi sa elektronskim potpisom. Svaka nova tehnička oprema to jest hardversko i softversko rješenje zahtjeva dodatno usavršavanje kadra na tim novim sistemima - izjavio je Feni Srđan Nogo iz IDDEEA-e.

Prelazak na elektronsko poslovanje važno je realizirati i zbog, kako kaže, davanja odgovora na pitanja iz Upitnika Evropske komisije i zadovoljavanje EU standarda iz ove oblasti.

Početak primjene elektronskog potpisa značit će porast indeksa na međunarodnim ljestvicama kada se govori o mjerenju rejtinga BiH u povoljnosti poslovnog ambijenta uopšte.

- Prije svega, beneficija tog procesa je ušteda vremena i novca, jer će biti potrebna samo kvalifikaciona potvrda to jest digitalni potpis da bi se izvršile određene e-usluge koje pruža javna uprava za potrebe građana i poslovne zajednice - rekao je Nogo.

Javna uprava na svim administrativnim nivoima posjeduje infrastrukturu – hardver, softver kao i obučen kadar, a i elektronski registri koji su bitni za rad javne uprave razvijeni su u potpunosti i funkcionišu u praksi.

- Dakle, javna uprava u BiH kada je u pitanju upotreba e-tehnologija još nema onu vidljivost prema građanima i poslovnoj zajednici u BiH. Zato ćemo u narednim aktivnostima, koje planirano okončati u periodu do kraja 2019. godine pokušati uložiti maksimalne napore da iz naše nadležnosti prema Zakonu o Agenciji IDDEEA, razvijemo e-usluge prema građanima i poslovnoj zajednici kao i organima javne uprave u BiH sa kojima sarađujemo na dnevnoj osnovi - poručio je Nogo.

Također, ukazao je da su navedene aktivnosti važne budući da rad javne uprave na digitalizaciji usluga i stvaranju ambijenta za razvoj e-društva u cjelini pruža preduslove da se u privatnom sektoru u IT industriji zaposli veoma veliki broj mladih stručnjaka koji su deficitarni kadar u BiH.