Cijela Evropa, EU i region u kome mi živimo, podsjetila je Hadžiahmetović, itekako su ovisni od uvoza energenata koji su direktno ili indirektno u vezi s Rusijom, ruskim gasovodnim sistemima ili naftovodima. Od kako je počela novija faza rusko-ukrajinske krize, dodala je, cijene energenata već su zabilježile značajan trend rasta, a posebno se to reflektiralo i na komunikaciju sa Njemačkom u vezi Sjevernog toka 2 i puštanja u promet Turskog toka putem koga i mi u BiH dobijamo gas.

- Eskalacija krize će se posebno reflektirati na energente tim više što su upravo energenti, tj. energetska infrastruktura i predmetom sankcija, odnosno prekida ili smanjenih isporuka prema Evropi, što se itekako reflektira na cijene. Rast cijene energenata se reflektira na povećanje trškova proizvodnje i cijena generalno i već imamo inflatornu spiralu - izjavila je Hadžiahmetović za Fenu.

Na pitanje kako se BiH može nositi sa ovim izazovima, Hadžiahmetović je rekla da, nažalost, ne primjećuje neke značajnije i ozbiljnije poteze vlada, bez obzira na kojem su nivou vlasti, u vidu pronalaženje adekvatnih rješenja i odgovora na to stanje, posebno pronalaženja nekih aternativa kad je riječ o ključnim energentima u smislu skladišnih kapaciteta ili alternativnih izvora energije.

- Posebno ću apostrofirati da već dobro plaćamo cijenu nezavršenih reformi, a posebno reforme u elektroenergetskom sektoru putem koje smo možda mogli jednim dijelom kompenzirati potrošnju gasa u BiH - dodala je Hadžiahmetović.

Kad je riječ o povećanju troškova i inflatornoj spirali, Hadžiahmetović je navela da ne vidi adekvatne kompenzacione mehanizame u smislu podrški ili možda nekih poteza u oblasti porezne politike kako bi se smanjili negativni efekti povećanih cijena koje su značajnim dijelom rezultat globalnih pomjeranja i problema koje izaziva rusko-ukrajinska, ali i druge krize uzrokovane koronom ili odnosima nekih sila na svjetskom planu.

Hadžiahmetović je naglasila da posebno treba voditi računa o tome kako se ta kriza reflektira na zemlje koji su nama glavni vanjskotrgovinski partneri, kao što su neke članice Evropske unije - Italija, Njemačka, Hrvatska i druge od kojih neke vjerovatno već osjećaju efekte rusko-ukrajinske krize. Već su reagovale svjetske berze, a postoje i značajne refleksije na cijene energenata.

Kada je riječ o strukturi vanjskotrgovinske razmjene BiH sa Rusijom i Ukrajinom, Hadžiahmetović je navela da se ne radi o nekim značajnijim iznosima, niti količinama roba.

- Značajnije je kako će se ta kriza reflektirati na naše glavne vanjskotrgovinske partnere, kao što su Njemačka, Italija, Hrvatska - dodala je Hadžiahmetović.