U Svjetskoj banci smatraju da je BiH uspjela da se dobro održi u vremenu pandemije zbog akumuliranih viškova i niskog javnog duga. Makroekonomska stabilnost uspjela se održati tokom posljednje dekade uglavnom zbog tri glavna ekonomska sidra: valutnog odbora koji je valutu povezao uz euro, sistema prikupljanja indirektnih poreza širom zemlje i očekivanja pristupa u EU, naglašeno je u izvještaju.

Implementacija strukturalnih reformi i dalje je troma zbog političkih fikcija, pritisaka čestih izbora i korupcije koja prožima sve nivoe, kao i zbog fragmentacije upravljanja između entiteta i kantona. Zbog posljedičnog smanjenja socijalnih davanja, BiH ima jednu od najvećih stopa emigracije na Zapadnom Balkanu, ukazuje se u izvještaju.

Bosna i Hercegovina će u ovoj godini ostvariti ekonomski rast od četiri posto, što je za 1,3 postotnih bodova više od prethodne procjene, ali to malo ohrabruje građane koji masovno iseljavaju iz zemlje zbog podjela, stalnih političkih kriza i korupcije. Postepeni rast će doći, kako je procijenjeno, uglavnom zbog očekivanih investicija u infrastrukturu, poput izgradnje vjetroparkova i autoputeva, kao i zbog privatne potrošnje i doznaka iz inostranstva, objavila je u srijedu Svjetska banka.

Što se tiče generalno stanja u Bosni i Hercegovini i onoga što nas čeka u 2023. godini, prije svega zbog viskog nivoa inflacije koji izjeda ekonomski sistem BiH, ohrabrujuće je što je posebno interesantno da je u ovoj godini zabilježen visok nivo naplate poreza, kazao je za Faktor makroekonomski analitičar dr. Faruk Hadžić.

- Efekti inflacije su visok nivo naplate poreza prije svega indirektnih poreza PDV-a i akciza. To je direktna posljedica višeg rasta cijena različitih proizvoda, ali što nas treba zabrinuti što prikupljeni dodatni ekstra prihodi nisu na adekvatan način vraćeni građanima. U ovoj godini kad saberemo i državne i entitetske prihode, već sada je više naplaćenih poreza oko 1,8 milijardi maraka. Po svim trendovima prihodi će rasti i naredni mjesec više od dvije milijarde maraka. To je ogromna količina novca koja nije na pravi način vraćena građanima. Međutim, sve ovo oko viška novca ne treba negativno shvaćati jer se i struka nada da će taj novac biti iskorišten krajem ove ili početkom naredne godine, kada dođe do snažnog rasta cijena energenata, a onda da se od prikupljenih prihoda pomogne građanima – upozorava Hadžić.

Sljedeće godine izvjesna je recesija u Evropskoj uniji, što će se odraziti na ekonomiju BiH i za to se trebamo pripremiti.

- Završeni su izbori i trebamo brzo formirati novu vlast i mora se staviti akcenat na pet prioritetnih momenata, da odgovorimo na ekonomsku krizu i nadam se da se može napraviti i ekonomski bum. Trebali bismo odmah izvršiti reformu poreznog sistema u Federaciji BiH koja se zagovara već desetak godina. Drugi korak bi trebao biti kao prioritet o demografskom kretanju migracije i imigracije radnika jer BiH bi mogla uskoro ostati bez radnika. Treći prioritet je digitalna transformacija poslovanja preduzeća kako bi radnici u preduzećima bili produktivniji.

Na taj način ćemo proizvoditi više i ojačati ekonomiju ponude. Moramo se uključiti u energentsku tranziciju koja mora biti povezana sa preduzećima koji izvoze, jer do 2026. godine čekaju nas novi porezi na granicama Evropske unije. Ako proizvodnja izvoznih preduzeća bude zasnovana na proizvodnji sa strujom iz termoelektrana, naša roba će biti drastično oporezovana u Evropskoj uniji i neće nam se isplatiti izvoz. Peti prioritet je nastavak izgradnje infrastrukturnih projekata. Na taj način povezujemo se u BiH iznutra, a tek onda se treba povezivati sa svijetom. Sa ovim prioritetima koje sam nabrojao BiH može napraviti ekonomski bum i pored svega – predviđa dr. Faruk Hadžić.