- Prvostepenom presudom Suda BiH optuženi Hazim Fazlović oslobođen je od optužbe jer nije dokazano da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. Optuženi je oslobođen od optužbe da je obavljajući dužnost komandanta 3. bataljona 108. motorizovane brigade Armije BiH mogao znati da su pripadnici interventne jedinice iz sastava 3. bataljona 108. motorizovane brigade Armije BiH 8.3.1993. godine tokom borbenih dejstava u rejonu sela Boderište, a koje se nalazilo u zoni odgovornosti 108. pješačke brigade HVO-a, zarobili 11 vojnika VRS, te ih zlostavljali i u konačnici lišili života, s obzirom na to da je znao da je navedena jedinica u cilju izvođenja borbenih dejstava pretpočinjena pod komandu 108. pješačke brigade HVO-a, te je bio na poprištu, slijedom čega je propustio da poduzme sve nužne i razumne mjere kako bi počinitelji bili kažnjeni - saopćeno je iz Suda BiH.

U prevostepenoj presudi Sud je zaključio da nije dokazana komandna odgovornost Fazlovića kao komandanta Trećeg bataljona 108. motorizovane brigade Armije BiH.

Vijeće je zaključilo da nije sporno da je u Boderištu 8. marta 1993. stradalo 11 pripadnika Vojske Republike Srpske.

- Međutim, za Vijeće je sporan način stradanja ovih lica te ko su bili eventualni izvršioci - navela je tada predsjedavajuća Sudskog vijeća Jasmina Ćosić Dedović.

Ćosić Dedović je rekla da iz dokaza proizilazi da su jedinice u Boderištu bile pretpočinjene 108. brigadi Hrvatskog vijeća obrane, u čijoj zoni su bila borbena dejstva. Ona je napomenula da je vještak Tužilaštva kazao da svu odgovornost snosi komandant kojem su jedinice pretpočinjene.

- Nije jasno ni kako je došlo do optuženja Hazima Fazlovića - istakla je sutkinja.

Ona je navela da nije dokazano da je Fazlović bio na poprištu događaja, podsjetivši na iskaz svjedoka koji je optuženog locirao na širem području, četiri do pet kilometara od Boderišta.

Ćosić Dedović je rekla da nijedan svjedok nije bio direktni očevidac zarobljavanja i zlostavljanja, pa samim tim ni da li su u tome učestvovali pripadnici Interventne jedinice, koja je u redovnim okolnostima bila podređena Fazloviću.

Postupak protiv Fazlovića je razdvojen 25. oktobra u odnosu na Admira Rizvanovića, Smajila Omerovića, Jasmina Huskanovića i Ramiza Pljakića, protiv kojih su optužbe istog dana odbijene. Sud je ovu odluku donio nakon što je utvrdio da su Rizvanović, Omerović i Huskanović pravosnažno oslobođeni 1996. u postupku koji je protiv njih vođen u odsustvu. Optužba u odnosu na Pljakića odbijena je iz procesnih razloga.

Protiv ove presude nije dozvoljena žalba.