Zbornik je zajedničko djelo Univerziteta u Sarajevu (UNSA), Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA, Instituta za historiju UNSA i Univerziteta u Tuzli kao rezultat međunarodne naučne konferencije pod nazivom "Genocid nad Bošnjacima, Srebrenica 1995‒2020: Uzroci, razmjere i posljedice".

Zbornik je značajan doprinos ova dva univerziteta naučnom utemeljenju istine o Srebrenici.

Premijer Tuzlanskog kantona (TK) Kadrija Hodžić istaknuo je kako je kolektivno pamćenje Srebrenice uslov za odbranu od gubitka ljudskog dostojanstva i odbranu od zla, te nadasve uslov za odbranu od "trijumfalizma genocida, koje ne samo da skriva i poriče ubijanja ljudi, nego i duhovno uzdiže počinitelje genocida".

- U zborniku radova "Genocid nad Bošnjacima. Srebrenica 1995-2020" više od četrdeset autora tematizuje, kroz etičke, pravne, sociološko-polititološke i filozofske aspekte, kulturu sjećanja kroz kontekst pojedinačnog i kolektivnog pamćenja.

Pojedinačno pamćenje postaje sredstvo preživljavanja i izgradnje identiteta preživjelih, a sve dok ima preživjelih kultura sjećanja ima terapeutski kapacitet memorizacije i naracije. Društvenim pamćenjem otvaramo perspektive društvene obnove i razumijevanje nacijskih ideologija i jasno razlučivanje nacijskih elita, pod čijim je djelovanjem i učinjen genocid. Ovaj zbornik radova izuzetnom naučnom akribijom svjedoči o tome - kazao je Hodžić.

Akademik Mirko Pejanović je nedavno naveo da Zbornik predstavlja izuzetno važan doprinos naučnom sagledavanju namjera, uzroka, ciljeva, razmjera i posljedica izvršenog genocida kao i drugih zločina protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.

- Zbornik sadrži 39 radova u kojima su predstavljena nova istraživanja i saznanja koja iz interdisciplinarnog, odnosno društveno-političkog, historijskog, sociološkog, psihološkog i demografskog aspekta elaboriraju rezultate istraživanja o događajima u Bosni i Hercegovini u razdoblju 1992‒1995. Posebnu vrijednost daju i radovi koji tematiziraju društveno-političke posljedice nakon 1995. godine - istakao je akademik Pejanović.

Dodao je da je zbog obima naučnih radova zbornik podijeljen u dva jednako vrijedna i značajna toma, a da je koncepcija strukture sadržaja sistematizirana u šest tematskih cjelina.

On ističe kako se mora i može raditi na tome da se stvori jedan odnos koji neće biti negacija genocida, odnosno "da se uvaži historijska istina, a onda sve ostalo će drugačije ići", saopćeno je iz Odjeljenja za informisanje Vlade TK.