Korištenje veta

Izbori za Predsjedništvo BiH: Zašto je važno kojoj stranci pripadaju kandidati?

Objavljeno: 16.09.2018. u 15:26 Autor: N. Pobrić

S obzirom na ustavne nadležnosti i ovlasti, ali i mehanizme odlučivanja u njihovim rukama, veoma je važno ko će biti članovi Predsjedništva BiH, ali je u najmanju ruku jednako važno i iz kojih političkih opcija oni dolaze

Kandidati za Predsjedništvo BiH iz reda bošnjačkog naroda

Kome dati glas za kantonalnu skupštinu, kraj čijeg imena štrihirati kvadratić za Parlament FBiH, a koga podržati za Parlamentarnu skupštinu BiH, izbor je pred kojim će se 7. oktobra naći birači u FBiH. Međutim, najveću pažnju privlače liste za članove Predsjedništva BiH. I to s razlogom.

S obzirom na ustavne nadležnosti i ovlasti, ali i mehanizme odlučivanja u njihovim rukama, veoma je važno ko će biti članovi Predsjedništva BiH, ali je u najmanju ruku jednako važno i iz kojih političkih opcija oni dolaze.

Članovi Predsjedništva BiH, naime, odluke donose konsenzusom. Ukoliko je nemoguće postići konsenzus, odluke se donose prostom većinom. Tako, primjera radi, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i njegov kolega iz entiteta RS mogu preglasati člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda i donijeti odluku koja se, recimo, odnosi na vanjsku politiku BiH.

Međutim, u tom slučaju Ustav BiH ostavlja mogućnost članu Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda da tu odluku ocijeni kao veoma štetnu po vitalni interes te da je kao takvu uputi bošnjačkim delegatima u Domu naroda Parlamenta FBiH. Ukoliko dvije trećine od ukupno 17 Bošnjaka u Domu naroda podrži njegov stav, sporna odluka Predsjedništva BiH neće stupiti na snagu. Isto, naravno, vrijedi i za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, koji se obraća hrvatskim delegatima, ili člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda koji se obraća Narodnoj skupštini RS-a.

Upravo se u tome krije važnost stranačke pripadnosti jer, ukoliko član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda iza sebe nema stranku ili koaliciju koja kontrolira minimalno dvije trećine Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda, ustavna mogućnost veta postaje beskorisna. Koliko je važan individualni kapacitet člana Predsjedništva BiH, toliko je važan kapacitet stranke kojoj pripada jer bez ovog drugog je zaštita nacionalnih i državnih interesa, prema postojećem ustavnom uređenju BiH, nemoguća.

Ukoliko, s druge strane, ima dovoljan broj delegata koji će potvrditi njegov veto, sve odluke koje su štetne po interese Bošnjaka ili čak države BiH mogu biti osporene pa nerijetko spominjani hipotetički scenariji u kojima članovi Predsjedništva BiH iz reda srpskog i hrvatskog naroda preglasavaju kolegu Bošnjaka padaju u vodu.

Uzimajući u obzir postojeće političke odnose u BiH, te odnose ključnih političkih opcija prema državnim interesima koji su u okviru nadležnosti Predsjedništva BiH, ključna je za zaštitu tih interesa pozicija člana iz reda bošnjačkog naroda. Ukoliko bošnjački član Predsjedništva BiH ne posjeduje kapacitet da vetom zaštiti interese naroda i države ili čak ne posjeduje volju da tako nešto uradi, teško je očekivati da će to uraditi član iz reda nekog drugog naroda, makar on dijelio odnos prema državi, njenom unutarnjem uređenju, suverenitetu i teritorijalnom integritetu sa građanima ove zemlje koji te interese stavljaju na prvo mjesto.

Ako, primjera radi, državne interese vetom pokuša zaštititi član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, a koji nema podršku dvije trećine Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda, njegov pokušaj će gotovo pa sigurno biti okončan neuspjehom.

Članovi Predsjedništva BiH mogu koristiti veto po pitanjima definiranim Ustavom BiH, a koja se odnose na vođenje vanjske politike BiH, imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika BiH, predstavljanje BiH u međunarodnim organizacijama i institucijama te traženje članstva u međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima BiH nije član, vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora BiH ili njihovo otkazivanje te izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine BiH.

Kada je oblast odbrane u pitanju, tu je dovoljno "obično protivljenje", s obzirom da se prema Zakonu o odbrani BiH sve odluke koje se odnose na odbranu donose isključivo konsenzusom, odnosno podrškom sve trojice članova.

Odluka o imenu kandidata kraj čijeg imena će glasači 7. oktobra štrihirati kvadratić svakako treba biti zasnovana na njegovim individualnim sposobnostima, umijeću i spremnošću za beskompromisnu borbu za zaštitu državnih interesa, ali i na stranačkoj pripadnosti kao garanciji da se ta spremnost može sprovesti u djelo.

Izvor:   Faktor

Vezani članci

Iz kategorije