Mato Jozić, federalni ministar pravde, u intervjuu za Faktor je govorio o uštedama u budžetu provođenjem kućnog pritvora putem elektronskih narukvica, naglasivši da je na taj način umjesto 3,1 miliona KM, iz budžeta izdvojeno 1,1 milion KM. Govoreći o trenutnim uvjetima izdržavanja kazni u zatvorima u Federaciji ukazuje da su oni u skladu sa evropskim standardima. Dodaje kako dovoljno pritvorskog kapaciteta nema Kazneno-popravni zavod u Sarajevu. Razgovarali smo i o sporosti sudskih procesa.

Najprije da nam kažete koliko se u ovoj godini uštedjelo provođenjem elektronskog nadzora za osobe koje izdržavaju kaznu kućnog zatvora putem elektronskih narukvica?

U odnosu na uštede ostvarene provođenjem kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom, ukupan broj iskorištenih dana elektronskog nadzora sa danom 31. oktobrom 2018. godine je 52.421 dana. Imajući u vidu da jedan dan korištenja elektronskog nadzora košta 22,113 KM sa PDV-om, to znači da je u 2018. godini ukupno utrošeno 1.159.185,57 KM sa PDV-om za izdržavanje kazne zatvora kao kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom. Poređenja radi, jedan dan izdržavanja kazne u kazneno popravnim zavodima košta 60,00 KM. To znači da bi se za 52.421 dan iz Budžeta Federacije BiH trebalo izdvojiti 3.145.260,00 KM, umjesto izdvojenih 1.159.185,57 KM.

Koliko sada imate osoba koje čekaju da služe kazne u zatvoru i da li među njima ima ubica? Zapravo, s kojim profilom krivičnih djela neko može čekati na slobodi dok se ne ukaže slobodno mjesto u zatvoru?

Osuđene osobe na izdržavanje kazne zatvora upućuje sud na čijem području osuđena osoba ima prebivališe, odnosno boravište. Prema tome, ovo Ministarstvo ne raspolaže informacijama o čekanju osuđenih osoba na izdržavanje kazne. Naime, na osnovu dostavljenih podataka općinskih sudova na području Federacije BiH čekanja su bila zabilježena, u manjem broju, na području Općinskog suda Travnik, Zenica i Zavidovići (sudovi koji upućuju u KPZ Busovača) ali su im stavljeni na raspolaganje kapaciteti drugih zavoda, u kojima ima slobodnog mjesta (KPZ Mostar, KPZ Orašje, KPZ Tuzla). Ministarstvo ne raspolaže jedinstvenom bazom podataka o strukturi krivičnih djela za koje su nadležni sudovi Federacije BiH izrekli kaznu. Pojedinačne podatke posjeduju općinski sudovi Federacije BiH koji upućuju osuđene osobe na izdržavanje kazne zatvora.

Kako biste ocijenili stanje u zatvorima u FBiH što se tiče uvjeta, kapaciteta, broja uposlenih?

Ukupni kapacitet kazneno-popravnih zavoda u Federaciji BiH je 1.995 mjesta. Od toga, 1.630 mjesta za osuđene osobe i 365 za pritvorene. Trenutno se u zavodima Federacije BiH nalazi 1.220 osuđenih osoba i 311 pritvorenih. Broj uposlenih u kazneno-popravnim zavodima je 893 osobe. Uvjeti izdržavanja kazne zatvora su u skladu sa zakonskim propisima i evropskim standardima. Ministarstvo je uložilo znatne napore i materijalna sredstva u izgradnji novih i adaptaciju postojećih kapaciteta ( KPZ Zenica, KPZ Bihać, KPZ Busovača). Shodno kapacitetima i stvarnim brojem osuđenih i pritvorenih osoba u ovom trenutku možemo reći da smo zadovoljni izvršenjem kaznenih sankcija u Federaciji BiH. U narednom periodu aktivnosti trebaju biti usmjerene na izgradnju novih objekata u zavodima (putem IPA fondova predviđena je izgradnja jednog paviljona u KPZ Zenica te izgradnja objekata unutar Odgojno popravnog doma u Orašju za maloljetnike). Također se poduzimaju i aktivnosti na izgradnji smještajnih kapaciteta za KPZ Sarajevo.

Gdje je najveći problem kada govorimo o pritvorskim kapacitetima?

Najveći problem s kojim se ovo Ministarstvo trenutno suočava je nedostatak pritvorskih kapaciteta u KPZ PT Sarajevo. Zbog toga, u saradnji sa ostalim kazneno-popravnim zavodima, proširili smo pritvorske kapacitete KPZ ZT Zenica sa 50 na 99 mjesta. Također, da bi sudovi i tužilaštvo na području Kantona Sarajevo mogli nesmetano funkcionirati, kao i da bi se rasteretio pritvor KPZ PT Sarajevo, poduzeti su i drugi koraci, kao što je recimo sedmično izvještavanje sudova o slobodnim kapacitetima pritvora drugih kazneno-popravnih zavoda koji im se stavljaju na raspolaganje.

Već duže vrijeme se ukazuje na sporost sudskih procesa u Federaciji, da li je Ministarstvo na čijem ste čelu uradilo nešto na rješavanju tog problema? Kako biste općenito ocijenili rad sudija, tužilaca?

Federalno ministarstvo pravde je upoznato sa problematikom "sporosti sudskih procesa", međutim smatramo potrebnim istaći da ovo Ministarstvo nije nadležno cijeniti rad sudova ili tužilaštava. Na inicijativu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine je formiralo Radnu grupu za predlaganje modaliteta zakonskih rješenja za zaštitu prava na "suđenje u razumnom roku". Federalno ministarstvo pravde je aktivno uključeno u rad ove radne grupe putem svog predstavnika.