open-navfaktor-logo
search
Velika analiza
Kako su poslovala preduzeća u Federaciji: Svi na dobitku, u minusu samo rudnici
U preduzećima koja su predala finansijske izvještaje, broj zaposlenih pokazuje trend rasta i u 2018. godini je povećan za 3,9% i iznosi 356.405
22.10.2019. u 22:02
get url
text

Prema podacima Finansijsko-informatičke agencije (FIA), broj preduzeća koji su predali svoje finansijske izvještaje je u stalnom porastu i u 2018. godini je iznosio 22.952.  Navedeno je to, između ostalog, u Analizi poslovanja privrednih subjekata u Federaciji BiH u 2018., koju je prije nekoliko dana objavio Federalni zavod za programiranje razvoja.

U preduzećima koja su predala finansijske izvještaje, broj zaposlenih pokazuje trend rasta i u 2018. godini je povećan za 3,9% i iznosi 356.405. Ostvareni ukupni prihodi na nivou FBiH su za 3,5% viši, dok je neto čista dobit preduzeća (1.965,5 mil. KM) za 2,7% niža u odnosu na 2017. godinu. Udio ostvarenih prihoda od izvoza u ukupnim prihodima u izveštajnom periodu se povećao za 0,6 p.p. i iznosi 16,3%, dok je nominalno povećanje ovih prihoda 7,8% - navedeno je u ovom dokumentu.

Od ukupno 18 analiziranih područja djelatnosti, u izvještajnoj godini čista neto dobit je ostvarena u 17 područja, dok je čisti neto gubitak ostvaren samo u području rudarstva (65,1 mil. KM).

Poboljšanje u većini sektora

- Najveća neto čista dobit u 2018. godini ostvarena je u području trgovine (785,0 mil.KM ili 39,9% ostvarene ukupne neto čiste dobiti u FBiH), području prerađivačke industrije (439,0 mil.KM ili 22,3%), te građevinarstvu (186,6 mil.KM ili 9,5%). U većini sektora i dalje je evidentan nizak stepen tekuće likvidnosti (tekuća imovina/kratkoročni izvori) , iako je u mnogim od njih zabilježeno poboljšanje – objašnjavaju iz Federalnog zavoda za prigramiranje razvoja.

Najveća neto čista dobit u 2018. godini ostvarena je u području trgovine

U prosjeku za FBiH, u 2018. godini koeficijent tekuće likvidnosti je nešto pogoršan u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 1,19 (u 2017. godini iznosio je 1,21).

- Evidentno je da se privreda FBiH susreće sa problemom sistemske nelikvidnosti, kojem negativno doprinosi rastući javni dug, kako unutrašnji, tako i vanjski, visoka porezna i administrativna opterećenja privrede, te visoke kamatne stope i ograničen pristup kreditnim sredstvima. Dugoročne posljedice su smanjenje investicija, nemogućnost kreiranja novih radnih mjesta, slabljenje konkuretnosti domaćih firmi, nedovoljan rast izvoza, te smanjenje produktivnosti, što značajno usporava privredni rast i razvoj – navedeno je dalje.

Monopolski položaj banaka 

U cilju prevazilaženja problema privrede, te stvaranja stimulativnijeg poslovnog ambijenta, u analizi je predloženo više mjera.

Prema mišljenju stručnjaka iz ove institucije, potrebno je olakšati poziciju privrede smanjenjem fiskalnih i parafiskalnih nameta, sa ciljem jačanja konkurentske pozicije domaće privrede, vodeći računa da ne dođe do poremećaja u javnoj potrošnji (neutralan princip uz povećano oporezivanje imovine i potrošnje)

Predlažu i izmjene zakona o bankama, kako bi se dokinuo trenutni monopolski položaj banaka u prikupljanju štednje i proširio krug finansijskih institucija koje mogu kreditirati privredne subjekte. Dalje navode kako je neophodno pojednostaviti proceduru i način plaćanja poreskih obaveza (smanjiti broj naloga za plaćanje), sa ciljem smanjenja troškova poslodavaca.

Smatraju da treba pojednostaviti proceduru, smanjiti troškove, broj koraka i broj dana za osnivanje privrednih subjekata, kao i smanjiti proceduru, troškove i rokove za dobijanje urbanističkih, građevinskih, energetskih i drugih dozvola, sa ciljem stimuliranja investicija.

- Unutar programa Razvojne banke osigurati kredite za likvidnost sa rokom otplate između 3 i 5 godina za zdrava preduzeća sa problemom nelikvidnosti, tako da se pretvaranjem kratkoročnih obaveza u dugoročne relaksira novčani tok preduzeća – još je jedan od prijedloga.

Također, navodi se kako je potrebno uspostaviti i zakonski urediti sistem multilateralnih kompenzacija i cesija, kao načina međusobnog izmirivanja potraživanja po uzoru na Republiku Srpsku, Hrvatsku i Sloveniju. Ovakvo rješenje je važno jer će smanjti unutarnji dug u FBiH.

Povećanje životnog standarda

Donošenje Zakona o kreditnim unijama po uzoru na Hrvatsku, kako bi se omogućilo produbljivanje finansijskog tržišta, osnivanje kreditnih zadruga, povećala konkurencija na strani ponude kredita, smanjila cijena kapitala i povećao pristup finansijskim sredstvima poslovnih subjekata, još je jedan od prijedloga.

Dalje, predlaže se i razvijanje alternativnih izvora finansiranja i sistema osiguranja potrebnih kolaterala za pristup kreditima preduzećima različitog stepena razvoja te ubrzanje aktivnosti na razvoju sistema osiguranja kvaliteta, unaprijeđenje zakonskog okvira, kojim bi se stvorile pretpostavke za razvoj primarnog i sekundarnog tržišta kapitala,

- Realizacijom navedenih mjera smanjio bi se nivo opće nelikvidnosti privrede sa pozitivnim efektima na povećanje investicija, povećanje konkurentnosti preduzeća, povećanje zaposlenosti, te povećanje izvoza, što bi na kraju dovelo do ubrzanijeg privrednog razvoja i povećanja životnog standarda građana – zaključuje se.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.