Na uzorku od 516 pacijenata zaraženih koronavirusom, koji su se liječili u ovim ustanovama između 22. februara i 10. aprila, sastavljen je algoritam koji odgovara na početno pitanje iz teksta.

Rezultate njihovog istraživanja objavljuje BMJ-Open, osnovne podatke objavio je milanski Corriere della Sera, a prenosi Jutarnji list.

Cilj istraživanja bio je da se u što kraćem roku od ulaska u Hitnu pomoć postavi objektivna prognoza koja će pomoći u trijaži bolesnika, a ponajprije odgovoriti na pitanje - kojoj terapiji ih odmah podvrgnuti da bi imali veće šanse za preživljavanje, te istodobno pomoći da se nepotrebno ne zagušuju kapaciteti intenzivnih njega i respiratora koji bi mogli biti presudni za preživljavanje mnogih pacijenata.

Kao najkraći rok postavljena su dva sata, a to je značilo da treba otkriti - koji se podaci iz anamneze i koji bitni testovi mogu provesti u tako zadanom, oskudnom roku?

A onda, na toj osnovi, odlučiti - koga uputiti na područje niže njege (ili kućnu njegu), koga na njegu srednjeg ranga (uključujući neinvazivne sisteme ventiliranja pluća), a koga na intenzivnu njegu (reanimaciju, uključujući i plućne respiratore)?

Primijenjena shema uzima u obzir šest varijabli. To su: dob pacijenta (podijeljena u tri dobne grupe: 18-62, 63-74, 75+), broj hroničnih oboljenja, frekvencija udisaja (broj udisaja u minuti), Horowitzov indeks oksigenacije (pokazatelj koji iskazuje omjer djelomičnog pritiska kisika u arterijskoj krvi ili PaO2 u milimetrima žive i postotka kisika u udahnutom zraku ili FiO2; u zdravim plućima, ovisno o dobi, omjer je 350-450, a ispod toga, što je manji, pluća su više oštećena), količina kreatinina (što je prisutniji, to bubrezi lošije funkcioniraju) te broj trombocita (radi procjene eventualnoga unutaržilnog mjestimičnog zgrušavanja, jedne od najopasnijih komplikacija COVID-19).

Niccolò Marchionni, redovni profesor gerijatrije na Univerzitetu u Firenzi i direktor Kardiotorakovaskularnog odjela u Careggiju, kazao je da su u obzir bili uzeti još neki pokazatelji, ali su odbačeni.

Primjera radi, troponin, koji pokazuje oštećenje srčanog mišića, ali se njegova vrijednost brzo mijenja, ili pak mjerenje upalnih citokina, relevantnih, no za to treba puno više od dva sata.

- Svrha je bila brzo i precizno utvrditi kliničke parametre radi razabiranja nivoa rizika pacijenata koji su već u hitnoj pomoći - objasnio je Marchionni.

Od svih tih parametara, kako je pokazalo istraživanje, najkritičnija je dob: pacijenti sa 75 i više godina imaju osam puta veću šansu za smrtni ishod.

No, i bez tog istraživanja poznato je da su vremešniji, sa sistemskim i hroničnim bolestima, te pretili prvi kandidati za smrt od COVID-19.

Italijanski ministar zdravstva, Roberto Speranza, najavio je da će država vakcinisati prvo i besplatno zdravstvene radnike i građane starije od 65 godina.

Istraživanje ipak govori da su i zdravi, ali stariji od 75 godina, ugroženiji od bolesnih i debelih, ali mlađih.

- Eto kako je u Bergamu pomorena cijela generacija - komentira Marchionni.

Stoga studija tvrdi da je najvažnije štititi vremešnije stanovništvo mjerama sigurnosne distance i maskama, čak i u porodici, piše Jutarnji list.