Izrazio je zadovoljstvo što imaju priliku nakon teške dvije godine od izbijanja pandemije COVID - 19 da okupe privrednike i predstavnike vlasti na SBF-u kako bi zajedničkim snagama našli odgovore na izazove koji su se pojavili pred nama u novim okolnostima.

- Veoma mi je drago da se tradicija nastavlja jer se Sarajevo Business Forum pozicionirao kao jedan od najvažnijih poslovnih i investicionih događaja u Jugoistočnoj Evropi. Neću vam govoriti o ekonomskim parametrima i poslovnim trendovima jer vi, koji se direktno bavite ekonomijom i investicijama, o tome znate više - rekao je Komšić.

Predstavio je neka ključna opredjeljenja i prioritete Bosne i Hercegovine koji proizilaze iz međunarodnih obaveza. Osvrnuo se i na neke globalne izazove o kojima moramo voditi računa.

- Evropska perspektiva cijelog regiona i naša želja da svoj ekonomski i administrativni sistem uskladimo sa standardima Evropske unije zadali su nam određeni okvir unutar kojeg smo izabrali da provodimo reforme i gradimo temelje stabilnosti i prosperiteta naše zemlje. Stvaranje okruženja povoljnog za investiranje nužno se mora oslanjati na eliminaciju suvišnih birokratskih procedura i efikasnu borbu protiv korupcije. No pored ovih ključnih elemenata uvjeren sam da cijeli region mora nadići iracionalne političke težnje iz prošlosti koje vode destabilizaciji i okrenuti se budućnosti, povećanju ekonomskog rasta, standarda društva i tako spriječiti odlazak aktivne radne snage, pogotovo mladih ljudi - istakao je Komšić.

Put regionalne saradnje i približavanja standarda tržištu EU-a

Mišljenja je da je put koji se nužno nameće kao jedini logičan, put regionalne saradnje i približavanja standarda najvećem i najbližem tržištu Evropske unije.

- Mislim da tako možemo biti konkurentniji i privući kompanije iz svijeta koje žele u Bosni i Hercegovini i regionu imati svoju odskočnu dasku ka tržištu EU. Vjerujem da ovaj region može biti most između velikih tržišta Evrope i Azije - istakao je Komšić.

Smatra da je u tom pravcu načinjeno nekoliko koraka.

- Bosna i Hercegovina se aktivno zalaže za Zajedničko regionalno tržište (CRM) nastalo u sklopu Berlinskog procesa, a razrađeno na Samitu u Sofiji. U tom Zajedničkom regionalnom tržištu imamo već postojeće regionalne institucije koje državama regiona pomažu da na regionalnom nivou primjene najbolje prakse i standarde EU, pripremajući se tako za naš dalji put ekonomske integracije Zapadnog Balkana u evropsko tržište. Poštujemo i druge inicijative ali smatram da prednost treba dati onima koje imaju strukturu, ekspertizu i ozvaničenu koordinacionu ulogu - kazao je Komšić.

Kako je kazao, u Sarajevu je sjedište Regionalnog vijeća za saradnju – RCC, koje aktivno pruža plansku podršku uvezivanju regiona u oblastima slobode kretanja ljudi, istraživanja, razvoja i inovacija.

- Također, Centralno-europska sporazumo slobodnoj trgovini – CEFTA, aktivno radi na usaglašavanju trgovinskih praksi i eliminaciji prepreka trgovini i pružanju usluga. Transportna zajednica jugoistočne Evrope koordinira aktivnosti obnove i izgradnje putne i željezničke infrastrukture regiona kako bi bolja povezanost olakšala promet radne snage i roba, ali i unaprijedila standarde sigurnosti u transportu - pojasnio je Komšić.

Prema njegovim riječima, konačno Energetska zajednica jugoistočne Evrope je tu da koordinira aktivnosti na provedbi obaveza iz energetskih paketa reformi o liberalizaciji energetskog tržišta i unapređenju energetske infrastrukture te Zelene agende koja nas vodi ka dekarbonizaciji energetskog sektora.

Usklađivanje strateških razvojnih ciljeva

- Ovdje se želim malo zadržati i skrenuti pažnju na nužnost usklađivanja strateških razvojnih ciljeva i naših obaveza u borbi protiv klimatskih promjena. U oktobru prošle godine učestvovao sam na Konferenciji o klimatskim promjenama u Glazgovu. U pripremi za tu konferenciju specijalizirani timovi za izradu plana energetske tranzicije pod okriljem Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH su dali procjenu o okvirnoj cifri od 17 milijardi KM koje treba uložiti u energetsku tranziciju do 2050. godine što je krajnji rok za dekarbonizaciju - rekao je Komšić.

Pozvao je investitore i poslovne ljude da u saradnji sa bh. institucijama učestvuju u ovom velikom projektu energetske tranzicije.

- Ovaj iznos od 17 milijardi KM predstavlja veliki izazov ali i priliku za investitore u ovom sektoru. To podrazumijeva investicije u energetsku efikasnost, razvoj tržišta energije, razvoj pametnih digitalnih mreža za upravljanje potrošnjom električne energije i povećanje izgradnje kapaciteta i korištenja obnovljivih izvora energije - istakao je Komšić.

Podsjetio je da su Sofijskom deklaracijom o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan iskazali snažno opredjeljenje da će zajedno sa EU raditi na stvaranju klimatski neutralne Evrope do 2050. godine, te održive poljoprivrede i proizvodnje hrane.

- No nama je potrebna pravedna energetska tranzicija koja obuhvata prelazak sa fosilnih na održive i obnovljive izvore energije, na način koji uzima u obzir prava i opstanak radnika koji ostvaruju sredstva za život u tom sektoru. Bosna i Hercegovina, predstavlja upravo takvu državu u kojoj nepripremljena i brza energetska tranzicija može stvoriti velike socijalne i privredne probleme. Stoga je bitno da energetsku tranziciju prate postupni programi socijalnog zbrinjavanja, prekvalifikacija, te ekološkog saniranja napuštenih ugljenokopa i rudnika - kazao je Komšić.

Podsjetio je da je Vijeće ministara BiH u martu 2021. godine usvojilo Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) Bosne i Hercegovine za period 2020.-2030.

- Prema tom planu, bezuslovni cilj smanjenja emisije stakleničkih gasova za 2030. godinu je 12,8 posto u odnosu na 2014., ili 33,2 posto u odnosu na 1990. Što se tiče eksploatacije uglja, uslovni cilj za 2030. je smanjenje 17,5 posto u odnosu na 2014., ili 36,8 posto u odnosu na 1990., s naglaskom na 'pravednu tranziciju' u rudarskim oblastima. Na žalost, povrh problema s dekarbonizacijom energetskog sektora suočavamo se i s energetskom krizom i krizom prehrambene industrije uzrokovanih agresijom Rusije na Ukrajinu. Zato moramo računati i s tim da će rat u Ukrajini dalje usložiti odnose u svjetskoj ekonomiji, a posebno u energetici i prehrambenoj industriji. Zato treba razmišljati i o novim energetskim pravcima i LNG terminalima za tečni prirodni plin u cilju diversifikacije snabdijevanja - rekao je Komšić.

Namjenska i filmska industrija, te oživljavanje turizma

Pored pomenuta dva sektora, kako je kazao, važno je spomenuti i potencijale namjenske industrije u Bosni i Hercegovini te podržati filmsku industriju i oživljavanje turizma u Bosni i Hercegovini i regionu nakon ublažavanja zdravstvenih mjera uzrokovanih pandemijom COVID – 19.

Ove godine, u sklopu foruma, predstavit će se oko 300 investicijskih projekata i poslovnih ideja, uglavnom iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Albanije. Sve kompanije iz regiona koje su prijavile projekat putem oficijelne stranice Sarajevo Business Foruma, osim same promocije i prezentacije, imat će mogućnost sastanaka sa potencijalnim partnerima i investitorima zainteresovanim za investiranje u privredu zemalja regiona.

Organizator najveće i najznačajnije investicijske konferencije u regiji je Bosna Bank International (BBI) d.d. Sarajevo pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH i u saradnji sa strateškim partnerom – Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo, te dioničarima BBI banke – Islamskom razvojnom bankom (IsDB), Dubai islamskom bankom (DIB), Abu Dhabi islamskom bankom (ADIB) i drugim partnerima.

Globalni komunikacijski partner 11. Sarajevo Business Foruma 2022 je novinska agencija Anadolu Agency (AA), a zvanični avioprijevoznik 11. SBF-a kompanija Turkish Airlines.