Predsjedništvo BiH je na jučerašnjoj sjednici usvojilo Zaključak o zvaničnom stavu Bosne i Hercegovine u vezi s nastavkom izgradnje Pelješkog mosta, s dva glasa "za" članova Željka Komšića i Šefika Džaferovića i jednim glasom "protiv" predsjedavajućeg Milorada Dodika.
Dodik je najavio pokretanje pitanja vitalnog entitetskog interesa u skladu s rokovima propisanim Ustavom i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH.
Tako je već za sutra zakazana sjednica Narodne skupštine RS-a na kojoj će se raspravljati o Dodikovom zahtjevu.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić u razgovoru za Faktor kaže da ako se pažljivije iščita zaključak sa jučerašnje sjednice, jasno je da se nije odlučivalo o pokretanju spora sa Hrvatskom.
-Vidi se jasno da je riječ o tome da u okviru odgovarajućeg niza koraka dođemo, u skladu sa međunarodnim pravom, do utvrđivanja granice na moru između BiH i Hrvatske. Dakle, most je u potpuno drugom planu. Fokus zaključaka usmjeren je prema rješavanju granice na moru, iz čega onda možemo pristupiti i rješavanju pitanja nesmetanog prolaza iz bosanskohercegovačkog mora do tačke pristupa otvorenom moru. O tome smo jučer razgovarali, što je po meni suštinsko pitanje – pojašnjava Komšić.
U zaključcima, za koje su glasali on i Džaferović, a Dodik bio protiv, kaže da nema ničega spornog.
-To je poziv Republici Hrvatskoj da se otvore razgovori oko utvrđivanja granice na moru, kako bi Bosna i Hercegovina mogla ostvarivati svoja prava koja joj pripadaju prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravu mora. Povezivati to sa nekim mostom u Bosanskoj Gradišci koji je udaljen 300 kilometara zaista je apsurdno, osim ako neko tu nema lične interese, a ne vitalni entitetski interes, kako je to tačno propisano Ustavom BiH – ističe Komšić.
Nadalje, još apsurdnijom situaciju čini to što će jedan bh. entitet razmatrati pitanje vitalnog entitetskog interesa u drugom bh. entitetu.
-Republika Srpska nastoji razmatrati pitanje vitalnog entitetskog interesa u Federaciji BiH, i to u pitanju gdje entiteti nemaju nikakvu nadležnost, a tiču se utvrđivanja državnih granica između dviju susjednih zemalja. Da li onda takvo nešto znači da bh. entitet Federacija BiH može neselektivno, ama baš sve u drugom entitetu problematizirati kao vlastiti entitetski interes? - pita se Komšić.
Član Predsjedništva BiH se nada ipak da u Narodnoj skupštini RS-a ima dovoljno "soli u glavi" kod onih zastupnika koji će ovaj Dodikov apsurdni potez prepoznati kao nepromišljen.
-Nadam se da ti ljudi, koji shvataju šta radi Dodik, neće upasti u zamku da onda Federacija počne pitanja iz RS-a proglašavati svojim entitetskim interesom i blokira važne stvari za taj entitet. Moj savjet je da dobro razmisle o svemu - poručuje Komšić.
Naš sagovornik podsjeća da je nekadašnji član Predsjedništva BiH, a Dodikov stranački kolega Nebojša Radmanović 2009. godine uputio tadašnjem predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću dopis u kojem traži ono što je jučer kao zaključak o Pelješkom mostu i usvojeno.
-I šta sada nego da postavim pitanje, "da li to znači kako je Dodik odustao i od ovoga stava svog stranačkog kolege zarad nekih sitnih ekonomskih interesa, koji nemaju nikakve veze sa bh. entitetom Republika Srpska, već izgleda sa nekim ličnim interesima" – naglašava Komšić.
Hrvatska je, kaže Komšić, prilikom apliciranja za sredstva EU-a, dostavila Evropskoj komisiji Sporazum "Izetbegović - Tuđman", odnosno pravni akt kojim su utvrđene granice na moru između dviju susjednih zemalja.
-Naš cilj, koji smo željeli postići usvojenim zaključcima, jeste da u okviru toga rješenja obavimo demarkaciju granice na moru između BiH i Hrvatske, a potom potpišemo i sporazum o nesmetanom prolazu od bosanskohercegovačkog mora do pristupa otvorenom moru. To što neko ne zna pročitati zaključke, koje su temeljene na međunarodnom pravu, pa poteže problematičan vitalni entitetski interes u drugom entitetu, sasvim je drugo pitanje i odnosi se na sve one koji svojim glasom, na značajne pozicije, dovodu neuke ljude bez potrebnih znanja za taj posao - zaključuje Komšić.