Sirija

Konačni kraj samozvanog "kalife svih muslimana": Ko je bio Abu Bakr al-Bagdadi

Objavljeno: 27.10.2019. u 16:21

Amerikanci ga 2004. godine uhapsili i zatočili u zatvoru Bucca, gdje je ubrzo postao vrlo popularan kao imam i nogometaš u zatvorskom dvorištu, pa je dobio nadimak "Maradona", a Amerikanci su ga pustili na slobodu nakon godinu dana, ocjenjujući da ne predstavlja vojnu prijetnju

Abu Bakr al-Baghdadi, Iračanin koji se "pojavio niotkuda", da bi se potom, kao vođa sunitske oružane grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL), samoproglasio "kalifom" svih muslimana, ubijen je u američkoj vojnoj operaciji u Siriji.

Baghdadi je dugo bio na američkom popisu najtraženijih terorista, ali su ga tražile i snage sigurnosti zemalja u regiji koje su sudjelovale u slamanju ISIL-a, a nastavilo ga se tražiti i nakon što su Irak i Sirija vratili gotovo cijelo okupirano područje.

ISIL, koji je Baghdadi proglasio u julu 2014. godine na preko četvrtine Iraka i Sirije, postao je poznata po zvjerstvima protiv vjerskih manjina i napadima na pet kontinenata protiv "nevjernika uime islama".

Zločini nad Jezidima, sljedbenicima jedne od najstarijih bliskoistočnih religija, ilustrira svu brutalnost njegove vladavine.

Hiljade muškaraca je pobijeno na planini Sinjar, na sjeverozapadu Iraka, njihovom vjekovnom prebivalištu, a žene su, također, masovno likvidirane ili zarobljene za seksualne robinje.

I neke druge vjerske grupe bile su podvrgnute seksualnom ropstvu, pokoljima i bičevanjima.

ISIL je izazvao sveopće zgražanje svijeta i javnim pogubljenjima -  odsijecanjem glava talaca iz zapadnih zemalja - SAD-a, Velike Britanije, Japana, ali i Hrvatske.

Sinajska podružnica ISIL-a otela je 22. jula Hrvata Tomislava Salopeka, koji je u Egiptu radio za francusku kompaniju CGG (Compagnie Generale de Geophysique), a 5. augusta su objavili video u kojem Salopek, klečući u narandžastoj zatvorskoj uniformi, pored zamaskiranog pripadnika ISIL-a s nožem, sa papira čita zahtjeve egipatskim vlastima.

ISIL ga je htio razmijeniti za muslimanke u egipatskim zatvorima u roku od 48 sati.

- U suprotnom, vojnici ISIL-a će me ubiti - rekao je tada na snimci 30-godišnji Salopek.

Nakon isteka roka koji je ISIL postavio, o Salopeku se nije znalo ništa do 12. augusta 2015. godine, kada je objavljen snimak ISIL-a na Twitteru na kojem ga maskirani pripadnici ISIL-a obezglavljuju.

Tijelo nikad nije pronađeno, a mnogobrojni analitičari složili su se da vjerovatno nikad neće ni biti nađeno i vraćeno porodici.

Ista je situacija i s tijelima ostalih zarobljenika koje je ISIL pogubio.

Egipatske vlasti objavile su u novembru 2015. godine kako je ubijen Salopekov krvnik Ahraf Ali al-Gharabali.

SAD je za informacije koje bi urodile hapšenjem Baghdadija raspisao nagradu od 25 miliona dolara, kao svojevremeno za vođu Al-Kaide Osamu bin Ladena i njegovog nasljednika Aymana al-Zavahrija.

U američkim zračnim napadima ubijena je većina Baghdadijevih zapovjednika, uključujući Abu Omara al-ShiShanija, Abu Sayafa, Abu Ali al-Anbaryja i glasnogovornika ISIL-a Abu Mohameda al-Adnanyja.

Hiljade njegovih boraca je ubijeno ili zarobljeno.

Baghdadi je rođen kao Ibrahim Avad al-Samara 1971. godine u Tobchiju, siromašnom dijelu grada Samare, sjeverno od Bagdada, u porodici imama iz konzervatvne salafističke škole sunitskog islama. 

Unutar "sunitskog trokuta", taj "povučeni, ćudljiv i jedva čujan" dječak revno je proučavao Kur’an te je već u ranoj dobi dobio nadimak "Vjernik".

No, bio je poznat i kao zaljubljenik u nogomet i igrao je za lokalne ekipu iz džamije; zvali su ga "naš Messi".

Pobunjenicima se pridružio 2003. godine, kada je SAD izvršio invaziju na Irak.

Amerikanci su ga 2004. godine uhapsili i zatočili u zatvoru Bucca, gdje je ubrzo postao vrlo popularan kao imam i nogometaš u zatvorskom dvorištu. Ovaj put je dobio nadimak "Maradona", a Amerikanci su ga pustili na slobodu nakon godinu dana, ocjenjujući da ne predstavlja vojnu prijetnju.

Pažnju svijeta privukao je 4. jula 2014. godine, kada je s propovijedaonice srednjovjekovne džamije Al-Nuri u Mosulu proglasio "obnovu kalifata".

- Bog nam je naredio da se borimo protiv neprijatelja - poručio je Baghdadi, predstavivši se kao "kalif Ibrahim, zapovjednik pravovjernih".

Njegovom pozivu odazvalo se na hiljade dobrovoljaca iz cijelog svijeta, kako bi postali "Jund al-Khilafa" (vojnici kalifata) te se borili protiv šijita, SAD-a i njegovih zapadnih saveznika.

Na vrhuncu moći, 2016. godine, ISIL je vladao milionima ljudi na području koje se protezalo od sjeverne Sirije kroz gradove i sela uzduž riječnih dolina Eufrata i Tigrisa do predgrađa Bagdada.

ISIL je preuzeo odgovornost za napade u desetke gradova, uključujući Pariz, Nicu, Orlando, Manchester, London i Berlin te na gradove u Turskoj, Iranu, Saudijskoj Arabiji i Egiptu.

ISIL je u šijitskom dijelu Bagdada u julu 2016. godine izvršio napad u kojem je ubijeno 325 ljudi, no istom okrutnošću je znao eliminirati i svoje bivše saveznike.

Tako je poveo rat protiv Fronta al-Nusra, sirijskog ogranka Al-Kaide, a 2013. godine se razišao sa Zavahrijem.

U novembru 2016. godine, tokom sukoba iračkih snaga i pobunjenika u Mosulu, svoje borce i stanovništvo cijele pokrajine Nineveh pozvao je na borbu protiv "Božjih neprijatelja", koji su nakon dvije godine uspjeli ući u “kalifatsku prijestolnicu”, a borcima samoubicama je poručio da "noći nevjernika pretvore u dane".

- Opustošite njihove zemlje i učinite sve da njihova krv teče u potocima - poručio je tada Baghdadi svojim borcima u snimljenoj poruci.

I dok je ISIL naposljetku na terenu poražen, zahvaljujući uvelike i kurdskim borcima u Siriji, stručnjaci za sigurnost smatraju da ta skupina kroz tajne operacije i iznenadne, brze napade i dalje predstavlja prijetnju.

Vjeruje se da ISIL diljem svijeta ima svoje ćelije i "spavače", dok neki borci operiraju iz zakutaka sirijske pustinje i iračkih gradova.

No, gubitak teritorija u Iraku i Siriji je od Baghdadija napravio bjegunca koji se skriva u pustinjskom području između dvije zemlje.

Bio je primoran putovati u tajnosti od jednog skrovišta do drugog, samo u pratnji vozača i dvojice tjelohranitelja.

Pribojavajući se atentata ili izdaje, nije mogao koristiti telefone i vjerovao je tek nekolicini kurira kako bi komunicirao s dvojicom bliskih iračkih suradnika: Iijadom al-Obadijem, njegovim "ministrom odbrane", i Ajadom al-Jumailijem, šefom osiguranja.

No, Jamaili je ubijen u aprilu 2017. godine, a lokacija na kojoj se skriva Obaidi i dalje je nepoznata.

Teško da neko od njegovih zapovjednika ima dovoljnu "težinu" da bi preuzeo titulu “kalifa” i sve što ona sa sobom nosi, prenosi Al Jazeera.

Izvor:   Fena

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije