Tranzitna ruta

Krijumčarenje postalo biznis i u BiH: Put do Italije migranti plaćaju i po 4.000 eura

Objavljeno: 12.05.2019. u 08:01 Autor: B. Pekmezović

U početku su krijumčari najčešće bili bh. ili državljani susjednih zemalja, no vremenom su migranti u Srbiji razvili vlastite krijumčarske mreže

FOTO: Arhiv

Bosna i Hercegovina je, prema svim dosadašnjim izvještajima nadležnih institucija, za migrante samo usputna stanica do krajnje destinacije u zapadnoj Evropi. Zbog muke ili domišljatosti, oni pronalaze razne načine kako seprebaciti od tačke "a" do tačke "b", bilo da su to lokacije u našoj zemlji na kojima će biti bliže Evropskoj uniji, ili da se radi o zemljama zapadne Evrope. Zbog toga je počeo "cvjetati" posao krijumčarima ljudi, ali i onima koji, uglavnom samoorganizovano, za određeni iznos novca migrantima pružaju usluge prijevoza.

Prema informacijama koje smo dobili iz Granične policije BiH, s povećanim pritiskom migranata na granicu naše zemlje, pojačane su aktivnosti kako bi se otkrila krivična djela u vezi sa krijumčarenjem ljudi.

- U 2018. godini pripadnici GPBiH evidentirali su 66 krivičnih djela krijumčarenje ljudi, te osam organizovanih grupa ili udruženja za vršenje krivičnog djela krijumčarenje migrantima. Nadležnom tužilaštvu podneseni su izvještaji protiv 135 osoba. Među prijavljenima je 100 državljana BiH, sedam Srbije, po pet Crne Gore i Turske, četiri Pakistana, po tri Iraka i Belgije, po dva Hrvatske i Švicarske, te po jedan državljanin Albanije, Sirije i Velike Britanije. Uz sve ostale mjere koje poduzimaju na sprečavanju ilegalnih migracija pripadnici GPBiH uspješno su realizirali niz akcija na presijecanju organiziranih kriminalnih grupa koje krijumčare migrante: "Taurus", "OX", "Centar", "Marakan" i druge – kazali su nam iz GPBiH.

Migranti - krijumčari

Ono što pomalo i iznenađuje je da su i migranti shvatili kako od muke svojih sunarodnjaka mogu profitirati, pa su i sami počeli da se bave poslovima krijumčarenja. Prema nezvaničnim informacijama sa terena, migranti su, između ostalog, razvili i svoju dobro uvezanu mrežu, te se među njima veoma dobro zna ko je zadužen za organizaciju puta. Navodno se radi o osobama koje dolaze iz istih država, pa tako, naprimjer, Afganistanci krijumčare Afganistance, Pakistanci svoje sunarodnjake i tako dalje, što u jednu ruku stvara problem policajcima kada ih uhvate "na djelu".

Dešavale su se situacije da granični policajci uhvate migrante pri ilegalnom prelasku granice, ali im je onda veoma teško odrediti ko je od njih krijumčar, a ko svoj put nastavlja dalje. U takvim sitacijama, migranti zbog straha ne žele reći kome su platili da ih prokrijumčari u našu državu, dok se sam krijumčar "integriše" u grupu kako ne bi odgovarao za to djelo. 

- U početku su krijumčari najčešće bili bh. ili državljani susjednih zemalja, no vremenom su migranti u Srbiji razvili vlastite krijumčarske mreže. Krijumčari ljudi su prilično beskrupulozni u svom djelovanju u cilju stjecanja protupravne imovinske koristi i ne vode računa o ljudskim životima. Agresivni su, prijete žrtvama, otimaju stvari i novac i pokazuju da su spremni na sve – kazala nam je Sanela Dujković, glasnogovornica GPBiH.

Objasnila je kako je u brojnim slučajevima evidentiran pokušaj ilegalnog prebacivanja velikog broja migranata u čamcima ili improviziranim plovilima namijenjenim za mnogo manji broj ljudi zbog čega i dolazi do prevrtanja na rijekama.

- Policijski službenici Granične policije BiH često učestvuju u spašavanju migranata od utapanja na Drini i Savi – dodala je Dujković.

Objašnjena radi, nerijetko se dešava da migranti, koji su u ulozi krijumčara, na čamac koji je predviđen za eventualno šest ljudi, "natrpaju" i po deset ili više osoba, te se njime sa obale Srbije, preko rijeke Drine, upute prema BiH.

Tako se u junu prošle godine na rijeci Drini u mjestu Tabanci kod Zvornika prevrnuo čamac sa deset migranta. Tom prilikom nije bilo povrijeđenih osoba, ali Drina nije svaki put bila tako dobroćudna. U svega nekoliko dana razlike, u njoj je pronađeno tijelo migranta, koji 20-ak dana nakon smrti sahranjen na području Bratunca.

Međutim, nisu samo migranti oni koji gube živote na putu prema "boljoj budućnosti". Tijelo muškarca iz Brasine kod Malog Zvornika u Srbiji isplivalo je u julu prošle godine na obalu kod Janje, pokraj puta Zvornik–Bijeljina, a pronašla ga je granična policija BiH. Tada se spominjalo da je on, navodno, čamcem prevozio migrante na lijevu obalu Drine u BiH, te da ga je jedna od takvih "tura" koštala života.

Nakon što uspiju preći istočnu državnu granicu, migranti se uglavnom kreću prema zapadu. Najveća koncentracija ljudi koji se pokušavaju domoći EU trenutno je u Unsko-sanskom kantonu, gdje se nalazi nekoliko smještajnih centara za migrante.

Cijena "po dogovoru"

Budući da su kapaciteti ograničeni, a i s obzirom na velike probleme na koju ukazuju nadležni iz tog kantona, nisu rijetki slučajevi da migranti koji vozom ili autobusima se pokušavaju domoći Velike Kladuše i Bihaća, budu vraćeni s puta.

Prema riječima Ale Šiljdedića, glasnogovornika MUP-a USK, tu na scenu stupaju krijumčari.

- Prvo se provjerava da li u kampovima ima mjesta. Ako da, migranti se puštaju, a ako nema, onda se vraćaju na početnu poziciju. Neke osobe koje su sklone krivičnim djelima, ili one koje nisu, ali znaju da na taj način mogu zaraditi novac, vozilima dolaze na mjesta gdje iz voza ili autobusa izlaze migranti. Tu grupama nude da ih prevezu do Bihaća ili Velike Kladuše, jer oni tamo žele ići i za to plaćaju – kazao je Šiljdedić.

Objašnjava da je to jedan od načina na koji funkcioniše njihovo krijumčarenje. Drugi je, kako je kazao, da migranti unaprijed u Banjoj Luci ili Prijedoru, koji su na potezu od istočne granice do USK, dogovaraju prijevoz do tamo za određeni iznos novca. Ako "druga strana" na to pristane, migranti im za to plaćaju i pokušavaju doći do Velike Kladuše ili Bihaća.

- Imali smo slučajeve da zaustavimo automobil kojim upravlja naš državljani i prevozi migrante. Razni su načini na koje to opravdavaju, oda toga da su "pokupili" autostopere, do nekih njihovih humanitarnih poriva. Nije krivično djelo uzeti nekoga i prevesti. Međutim, taj umišljaj osobe da traži novac i dobije novac koji zasigurno nije srazmjeran tome što radi, a pored toga i zna da se radio o migrantima, tu onda postoje elementi krivičnog djela – kazao je Šiljdedić.

Đački dom u Bihaću

Uzimajući izjave od osumnjičenih za krijumčarenje i migranata, policija je dolazila do različitih informacija koliko košta prevoz od različitih lokacija u BiH do USK. To zavisi i od dužine puta, pa do mogućnosti da budu "uhvaćeni". Iz RS-a, naprimijer, osobe koje nisu u nekoj uvezanoj krijumčarskoj grupi, ali su preuzele taj rizik, po osobi za prijevoz naplaćuju od 100 eura, pa naviše.

- Ne može se sa sigurnošću reći koliko to košta. To je stvar njihovog dogovora i ostalih faktora. Obično su to iznosi, koji nisu srazmjerni cijeni kada bi naprimjer išli taksijem, nego mnogo veći, jer je i rizik veći. Zavisi i od toga je li idu iz Sarajeva ili, naprijemjer, iz Bosanskog Novog, od kojeg je cijena manja. Ako idu preko granice, ti iznosi su mnogo veći, jer na tom putu moraju proći dvije granične policije i ima drugih rizika. To su onda drugi krijumčarski kanali i vjerovatno uvezane grupe koje nisu iz BiH. Tokom ove godine smo imali nekoliko lišavanja slobode zbog toga. Kada se posumnja da je u pitanju krijumčarenje ljudi, o tome se obavještava državno Tužilaštvo i slučaj prelazi u njihovu nadležnost – istakao je naš sagovornik.

Akcije Granične policije BiH

Pripadnici Granične policije BiH su u akcijama "Taurus" i "OX", koje su realizirane u saradnji s MUP-om Hrvatske na području obje zemlje uhapsili šest bh. državljana zbog sumnje da su počinili krivično djelo organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje krivičnog djela krijumčarenje migranata.

Tokom pretresa oduzet je dokazni materijal, nešto oružja i municije, a na jednoj lokaciji je otkriveno i osam ilegalnih migranata s područja Kosova i Iraka. Granični policajci tada su identificirali više od 30 osoba u dvije organizirane kriminalne grupe koje su učestvovale u krijumčarenju migranata iz BiH u Hrvatsku.

- Obje grupe su djelovale na području Bihaća i Velike Kladuše. Dokumentirano je da su izvršili krijumčarenje i prijevoz najmanje 100 stranih državljana, među kojima su bili državljani Turske i s područja Kosova, te u nešto manjem broju državljani Afganistana i Iraka. Za krijumčarenje preko bh. granice od stranaca su naplaćivali od 500 do 550 eura – kazali su nam iz GPBiH.

Privođenje u akciji "Marakan"

Prema ranije poznatim informacijama, u oktobru prošle godine GPBiH realizovala je akciju "Centar" u skolpu koje je obavljeno niz pretresa na području Sarajeva i Mostara. Tada su uhapšena dvojica Pakistanaca, Iranac i državljanin BiH, zbog sumnje da su krijumčarili migrante.

- Dokumentirano je da je ova organizirana grupa krijumčarila migrante koji su u BiH ušli na području Višegrada i Bijeljine, dok su ih u Hrvatsku pokušali prebacivati na području Zapadne Hercegovine. Za krijumčarenje preko bh. granice su naplaćivali 1.500 eura po osobi, dok su za krijumčarenje do Italije uzimali 4.000 eura. Stranci koji su plaćali usluge prijevoza i ilegalnog prelaska granice u najvećem su procentu punoljetni muškarci iz Irana, Iraka, Afganistana i Pakistana – podaci su GPBiH.

Jedna od većih akcija ove policijske agnecije koja je vezana upravo uz krijumčarenje migranata provedena je polovinom aprila ove godine na području Bijeljine, Brčkog i Donjih Žabara.

- Akcijom kodnog naziva "Marakan" identificirana je organizirana kriminalna grupa koja je od januara do aprila 2019. godine na području Bijeljine, Brčkog, Bihaća i Bosanske Gradiške krijumčarila migrante iz zemalja visokog migracijskog rizika, a najčešće: Pakistana, Irana, Iraka i Sirije. Identificirano je 11 državljana BiH koji su prokrijumčarili više od 140 migranata čime su stekli značajnu protupravnu imovinsku korist - kazali su iz Granične policije BiH.

Prema informacijama OSCE-a, migranti i izbjeglice koji ulaze u BiH na neregularan način koriste dvije glavne rute, većinom stižući kopnom iz Srbije i Crne Gore. Većina migranata i izbjeglica koji su došli iz Srbije ostali su u toj zemlji nakon što je Mađarska zatvorila svoje državne granice 2015. godine. Druga glavna ruta počinje u Grčkoj i kreće se kroz Albaniju i Crnu Goru do BiH.

U prvim mjesecima 2018. godine, migranti i izbjeglice su se brzo prebacili iz pograničnih područja prema Sarajevu, dobivši usput potvrde od terenskih ureda Službe za poslove sa strancima. Međutim, tokom mjeseca jula uočen je novi trend u kojem izbjeglice i migranti sve više izbjegavaju Sarajevo i kreću se direktno ka Unsko-sanskom kantonu.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije