Tužbom Krsmanović traži odštetu zbog vremena provedenog u pritvoru i pod mjerama zabrane koji su mu bili određeni zbog sumnje da je ometao rad pravosuđa, a u vezi sa postupkom za ratne zločine, u kojem je također oslobođen.

Punomoćnik Damir Kočo rekao je da preciziranim zahtjevom smanjuje potraživani iznos odštete na 39.700 KM, i to 9.000 za 90 dana provedenih u pritvoru, te 30.700 za 614 dana koliko su trajale mjere zabrane.

Pomoćnik pravobranioca BiH Mladen Draganić ocijenio je da se ne može govoriti o vremenskom kontinuitetu od 614 dana mjera zabrane jer se radilo o dvjema različitim mjerama.

On je pojasnio da su Krsmanoviću bile određene mjere zabrane napuštanja adrese stanovanja od 16. septembra 2015. do 15. marta 2016, a da su potom određene mjere zabrane napuštanja područja Općine Sokolac u periodu od 15. marta 2016. do 22. maja 2017. godine.

Kočo je predložio set materijalnih dokaza, koji uključuju rješenja Suda BiH o određivanju pritvora i mjera zabrane, te oslobađajuće presude. On je rekao da odustaje od neuropsihijatrijskog vještačenja.

Draganić je za dokaze predložio rješenja Suda BiH o mjerama zabrane.

Ranije je pripremno ročište bilo odgođeno zbog najavljenih pregovora o vansudskom rješavanju spora, ali su punomoćnik i zastupnik pravobranioca izjavili da nisu postigli dogovor.

Sud BiH je 2017. oslobodio Krsmanovića optužbi za ometanje rada pravosuđa, odnosno podstrekavanje na ubistvo advokata Muhidina Kape, kako bi ga spriječio da svjedoči protiv njega u predmetu ratnog zločina.

Muhidin Kapo   FOTO: Arhiv

Krsmanovića je Tužilaštvo BiH prethodno optužilo za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, a predmet je prebačen Okružnom sudu u Istočnom Sarajevu na daljnje procesuiranje.

Vrhovni sud Republike Srpske je u septembru 2018. pravosnažno oslobodio optužbe Krsmanovića da je na području Sokoca 1992. s jednim vojnikom tukao oštećenog Muhidina Kapu, civila bošnjačke nacionalnosti s područja Rogatice, a potom ga opljačkao.

Glavna rasprava po tužbi Krsmanovića zakazana je za 16. novembar.