- Krajnji rezultat je negativan po jagodare iz razloga što smo imali problema u proljetnom dijelu. Vremenske prilike, odnosno neprilike su uticale na to da podbaci rod ove godine. Po našim procjenama podbacilo je otprilike 15 do 30 posto - kaže Mešković, voćar iz Čelića koji u sklopu svoje poljoprivredne zadruge "Prva brazda" ima i certificirane zasade jagoda.

Ništa bolje, tvrdi on, nisu prošli proizvođači jagoda u Krajini, odnosno bužimskom i cazinskom kraju gdje su prinosi jagoda, prema njegovim riječima, manji za 70-ak posto.

Vremenske prilike, kaže Mešković, glavni su krivac zbog čega jagode nisu rodile kao prošle godine. Od januara pa do kraja juna bilo je 88 dana u kojima su se smjenjivale niske i visoke temperature, bilo je i mrazeva, što se odrazilo na rod.

- Klimatske promjene su se desile, mi se moramo prilagođavati vremenskim promjenama. Međutim, vrlo je teško poljoprivredniku da se prilagodi tome bez dobrih potpora kantona ili države - govori Mešković.

Pored voćara slabije su zaradili i berači jagoda. Lani su ih jagodari mogli sve angažovati za berbu, ali ove godine i oni su ostali kratkih rukava. Oni koji su bili angažovani su uredno isplaćeni.

- Četrdeset maraka uz hranu i prevoz tako da za nas izađe 52 KM dan - navodi Mešković koji kaže kako najčešće dolaze berači iz Teočaka, sela oko Čelića, Srebrenika i Brčkog.

Na kraju još katastrofalnija sezona, tvrdi Mešković, čeka proizvođače šljiva. Prinosi će, prema njegovim prognozama, biti i do 90 posto manji.

- Ja pratim šljivu na ovom području, imam negdje oko 4.000 stabala, gdje rodi svake godine 250 do 300 tona, a ove godine neću nabrati deset tona - kaže Mešković, koji je zavolio poljoprivredu, voće i povrće, školovao se za taj, kako kaže, plemeniti posao.

Ističe da ima velike planove, ali smatra da će klimatske promjene i poticaji biti ti koji će diktirati opstanak poljoprivredne proizvodnje na bh. prostorima.