Na svoj dio od prodaje zgrade na Petoj aveniji, prema bečkom Ugovoru o sukcesiji bivše SFRJ iz 2001., ima pravo i Bosna i Hercegovina.

Prema slovu sukcesijskog ugovora, Bosni i Hercegovini pripada 15 posto iznosa koji se dobije prodajom diplomatske imovine Jugoslavije, pa bi od prodaje ove nekretnine trebalo da dobije nešto više od 15 miliona KM.

U obavijesti slovenskog Ministarstva vanjskih poslova o dovršetku prodaje najvrednije nekretnine koja je bila predmet sukcesije bivše SFRJ u dijelu koji se odnosi na imovinu jugoslavenske diplomatije, napominje se da je zgrada izgrađena 1905., a da su je za potrebe Jugoslavije u ljeto 1946. kupili američki iseljenici iz tadašnjih jugoslavenskih republika. Dodaje se kako je ambasada za vrijeme Jugoslavije korištena, osim za diplomatske aktivnosti u SAD-u, i za potrebe Misije tadašnje države pri Ujedinjenim nacijama.

Ambasadu je do dogovora o njenoj prodaji koristila Republika Srbija. Na dogovor o prodaji čekalo se 18 godina zbog zahtjeva Srbije da joj se pri raspodjeli nekretnine priznaju ulaganja u njeno održavanje.

Budući da je potpisnik Bečkog ugovora o sukcesiji Savezna Republika Jugoslavija čiji su sljednici Srbija i Crna Gora, pravo SRJ na gotovo 40 posto iznosa od prodaje nekretnine na Petoj aveniji dijelit će se između Srbije i Crne Gore.