Samit

Merkel: Industrijalizirane zemlje su glavni razlog globalnog zagrijavanja

Objavljeno: 23.09.2019. u 20:09

U obraćanju na UN-ovom Samitu o klimatskim promjenama u New Yorku, Merkel je istakla da su ljudi razlog klimatskih promjena i naglog zagrijavanja svijeta

Merkel je istakla da su ljudi razlog klimatskih promjena

Njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila da su industrijalizirane zemlje glavni razlog globalnog zagrijavanja, a zemlje u razvoju žrtve.

U obraćanju na UN-ovom Samitu o klimatskim promjenama u New Yorku, Merkel je istakla da su ljudi razlog klimatskih promjena i naglog zagrijavanja svijeta.

Naglasila je da je stoga prijeko potrebno slijediti preporuke i smjernice naučnika i stručnjaka i na globalnom nivou voditi borbu protiv klimatskih promjena. Merkel je istakla da je imperativ očuvanje Pariskog klimatskog sporazuma koji ima za cilj ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzijusa.

Stoga je pozvala industrijalizirane zemlje da razviju inovativne tehnologije i da izdvoje novac kako bi pronašli adekvatne načine da se zaustavi zagrijavanje svijeta.

Izjavila je da njena zemlja na nacionalnom ali i na globalnom nivou ima određenu odgovornost, napominjući da će u tom smislu uložiti 1,5 milijardi eura u Zeleni fond za klimu.

Podsjetila je i na obraćanje mlade švedske aktivistice Grete Thunberg na samitu UN-a, napominjući kako su se mogle čuti važne poruke da se mladi u cijelom svijetu probude i aktivno bore protiv klimatskih promjena i zagađenja okoliša.

Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres danas je otvorio Samit o klimatskim promjenama deklaracijom o hitnom djelovanju, dok je, s druge strane, New York, u kojem se održava samit, izlijepljen posterima izvršnih direktora Shella, BP-a, ExxonMobila i Chevrona na kojima su prikazani kao "klimatski kriminalci".

Uoči Samita, u nedjelju kasno navečer, multilateralne razvojne banke otkrile su planove o povećanju investicija u globalne klimatske akcije, koje podržavaju svake godine, na 175 milijardi dolara do 2025. U ovome su Europska banka za obnovu i razvoj, Azijska razvojna banka, Islamska razvojna banka, Svjetska banka, Europska investicijska banka, Afrička razvojna banka, Nova razvojna banka, Azijska infrastrukturna i investicijska banka i Međuamerička razvojna banka. 

U 2018. godini klimatsko financiranje multilateralnih razvojnih banaka u zemljama u razvoju i rastućim ekonomijama doseglo je rekordne godišnje razine što je rezultiralo sa 111 milijardi dolara kombiniranim finansiranjem i sufinansiranjem tih banaka za klimu.

Globalno, četiri miliona ljudi u 163 zemlje izašlo je na proteste prije samita tražeći od vlada i lidera mjere koje će spriječiti klimatske promjene. Oko 1,4 miliona ljudi izašlo je na ulice u Njemačkoj, 300.000 protestovalo je u Melbournu u Australiji i 250.000 u New Yorku u SAD-u.

Samit, s kojeg bi lideri trebali najaviti planove za poduzimanje konkretnih koraka, podijeljen je na 12 tematskih cjelina - od klimatskog finansiranja do energetske efikasnosti i tranzicije od uglja do čiste električne energije.

Izvor:   Anadolija

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije