U Općinskom sudu u Sarajevu danas je održano ročište za određivanje jednomjesečnog pritvora Jasminu Meškoviću, predsjedniku Saveza logoraša BiH, i Suadi Nožić, direktorici Muzeja zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995, koji su uhapšeni u akciji "Memori" zbog sumnje da su prodavali krivotvorene ulaznice za Muzej i tako stekli imovinsku korist.

Prema riječima Bojane Jolović,  tužiteljice sarajevkog Kantonalnog tužilaštva, Mešković se sumnjiči da je organizovao i bio inicijator osnivanja Centra za postkonfliktnu pravdu, sada Muzeja sjećanja, radi pribavljanja imovinske koristi.

Novac od lažnih karata predavan na ruke

- Od sredine 2017. godine, nakon što je pribavio duple, odnosno krivotvorene karte, dao ih je uposlenicima muzeja u Sarajevu i Mostaru radi prodaje. Tužilaštvo oboje sumnjiči da su krivotvorene karte prodavali po cijeni od osam za studente i 10 KM za ostale. U početku su to radili u omjeru od 70/30 posto, a kasnije 50/50 posto pravih i duplih karata. Prema izjavama svjedoka, posjećenost muzejima je bila najveća u ljetnom periodu, tako da je tada i prodavan najveći omjer krivotvorenih karata - kazala je tužiteljica.

Prema njenim riječima, uposlenici su novac predavali direktno Meškoviću i Nožić. Krivotvorene karte su, kako je navela tužiteljica, nabavljali na različite načine, između ostalog, u štamparijama u Fojnici i  kod mosta Drvenija u Sarajevu, a one su bile identične originalnim.

- Prema iskazu svjedoka Senada Jusufbegovića, novac od zvanično prodatih karata uplaćivan je na račun, a od krivotvorenih je osumnjičenima davan na ruke. Meškovića je ljetos prijavio njegov sin Mirza, koji je, iako je upozoren da ne mora, dao detaljnu izjavu kako je funkcionisala prodaja karata. Posebne istražne radnje potvrdile su sve navode koje je Mirza dao u Tužilaštvu i Federalnoj upravi policije - naglasila je.

Pojedine uposlenice su, kako je tužiteljica navela, pored detaljnog opisa prodaje, opisale kako su svakodnevno Meškoviću i Nožić predavale značajne sume novca.

- Jedna od uposlenica je, i pored toga, morala dio uplaćenog iznosa plaće davati Meškoviću, oko 100 KM toplog obroka. Ta činjenica govori o njegovoj upornosti činjenja krivičnog djela. Uposlenice su opisale kako su vodile evidencije o prodaji regularnih karata, a neke su to radile i za neregularne. U određenom periodu ove godine dijelili su im buntove od po 50 karata, te im je pojedinačno rečeno da više uz novac ne postavljaju isječke od karata, te da odreske od prodatih neregularnih karata počnu bacati - kazala je.

Tužilaštvo u pogledu materijalne koristi koju su osumnjičeni pridobili, u ovoj fazi istrage nije moglo govoriti, te je navedeno kako će se to tačno znati nakon što se utvrdi koliko je kojih karata prodato.

- Tokom pretresa koji su obavljeni 16. decembra, izuzeta je obimna dokumentacija, određeni broj regularnih i krivotvorenih karata, a iz stana jedne uposlenice veći broj krivotvorenih karata koje su joj dostavili Mešković i Nožić. Uposlenica iz Mostara izjavila je kako je karte zaprimila od osumnjičenih i rečeno joj je da prodaje neregularne, a prave da odnese kući. Jedna od uposlenica rekla je da je samo u jednom mjesecu Meškoviću na ruke predala oko 10.000 KM - istaknula je tužiteljica.

Navela je i to da je tokom posebnih istražnih radnji presretnut telefonski razgovor između dvije uposlenice, od kojih jedna sa dozom straha govori da je izgubila novčanik sa oko 1.400 KM od prodatih krivotvorenih karata, te je strahovala od toga kako će to prijaviti policiji.

- U narednom periodu tužilaštvo planira saslušati i uposlenike koji su ranije radili u muzeju, te identifikovati i saslušati ostale svjedoke, između ostalog i na okolnosti kupovine i isporuke krivotvorenih karata. Smatramo da bi osumnjičeni boravkom na slobodi mogli utjecati na svjedoke. Oni ranije nisu osuđivani, ali njihove ličnosti, upornost i istrajnost u činjenju krivičnog djela su razlog zbog kojih postoji bojazan da bi boravkom na slobodi mogli ponoviti krivično djelo - kazala je tužiteljica, te od Suda zatražila da im odredi jednomjesečni pritvor.

Damir Alagić, advokat osumnjičenih, usprotivio se ovom prijedlogu, te zatražio da se njegovim branjenicima odrede mjere zabrane.

- Meškovićeva supruga ima karcinom, a sin Mirza ne komunicira ni sa kim od porodice. On je, između ostalog, ucjenjivao oca, te bratu slao poruke u kojima traži da mu se mjesečno isplaćuje plaća od 5.600 KM i da mu se da stan koji su kupili, kako bi se "dogovorili za muzej" - kazao je Alagić, te pročitao nekoliko SMS poruka za koje tvrdi da je Mirza poslao mlađem bratu.

Advokat je naglasio i to da je Policijskoj stanici Stari Grad tri puta prijavljivano da se ispred objekta prodaju nelegalne ulaznice. 

Kupovinu stana istražit će finansijska policija

- Mešković ne može utjecati na svjedoke. Sin ni s kim ne kontaktira u porodici, Tužilaštvo ne može dokazati da su njih dvoje uzimali novac od nelegalnih ulaznica. Muzeji ne postoje, nisu registrovani u sudu, što se može lako provjeriti. Sve što je iznijelo tužilaštvo je na nivou "rekla-kazala". Krivično djelo ne može ponoviti, oduzeto je sve što je za to bilo potrebno, od knjigovodstva, USB-ova, računara, muzej koji nije ni imao dozvolu za rad je zatvoren... Tražim da se mojim branjenicima odrede mjere zabrane - rekao je Alagić.

Stan od 109 kvadratnih metara u Sarajevu, za koji se Mešković i Nožić navode kao kupci, tvrdi advokat Alagić,  kupljen je novcem koji je Meškoviceva supruga dala nakon prodaje svog stana, kao i novcem braće iz inostranstva, te parama koje je Nožić poslala majka.

Tužiteljica je kazala kako će kupovina tog stana svakako biti predmet finansijske istrage.

Sudu se obratio i osumnjičeni Mešković te kazao kako je u Fojnici bio samo jednom 2013. godine sa Udruženjem logoraša i da iz tog grada ne poznaje nikoga. 

- Ovo je neka igra. Osudite me na 100 godina, ali ja nisam ovo uradio - kazao je.

Sud će odluku o pritvoru donijeti u zakonskom roku.