- Moram reći da nije sve manje radnika, da broj uposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine je 530.000 i da nikada nije bio veći od osnivanja Federacije BiH. To je najveća brojka ljudi koji imaju radni odnos i na koje se plaćaju porezi i doprinosi. Taj broj zaposlenih koji se povećavao u protekle četiri godine, rekla bih da je bio zaslužan što se stabilizirao i Fond PIO. Kada smo mi došli, on je bio u dubiozi, zatekli smo deficit. Sve što je kasnije rađeno u FBiH, rađeno je na dodatnom upošljavanju. Osigurali smo 50 miliona KM za prvo zapošljavanje i samozapošljavanje - kazala je Milićević na današnjoj konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade FBiH u Sarajevu.

Dodaje kako je povećan i broj privrednih subjekata, ukupan prihod.

- Dobit je drastična i broj ljudi u realnom sektoru je povećan. Mi moramo reći da naš Fond PIO ima dovoljno za penzije čak i sa ovim povećanjima. Pratimo dešavanja u okruženju, znamo da će doći do usporavanja. Minimalna plaća se mora povećati, plaća u realnom sektoru jer će to opredijeliti ljude da ostanu na ovim prostorima - rekla je Milićević.

Osvrnuvši se na pitanje o usklađivanju prihoda FBiH i RS-a, kazala je da su se stvorili uvjeti da se to pitanje otvori.

Govorila je i o bivšim radnicima Aluminij Mostar kazavši da niko od njih neće biti uskraćen za prava da se prijavi na biro, da ima naknadu sa biroa prema godinama radnog staža i da će sve imati zdravstveno osiguranje. Kazala je da potencijalni investitor u Aluminij Mostar Abraham Group je za sada zainteresiran za iznajmljivanje određenih pogona, ali da će detalje morati Vladi FBiH predočiti Nadzorni odbor Aluminija.

Povod današnje press konferencije bio je Prijedlog zakona o jedinstvenom registru taksi i naknada u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je danas utvrdila Vlada FBiH.

Milićević je pojasnila da su analize pokazale da je u FBiH više od 3.000 naknada. Da mnoge nisu opravdane jer oni koji ih plaćaju nemaju protivuslugu.

- Također, mnoge naknade su donesene bez nekih zakonskih osnova. Sljedeći korak je da se donese zakon koji će stvoriti obavezu prijave tih naknada. Taj zakon počiva na načelima da svaka ta naknada ima pravnog osnova, da bude transparentno, da svi možemo vidjeti kolike su naknade i gdje, da bude jednoobrazno. Imamo pravo pozvati niže nivoe vlasti da te naknade harmoniziramo, da ih i smanjimo jer one dobrim dijelom utječu gdje će potencijalni domaći ili strani investitor moći investirati, gdje je njegova ekonomska računica - rekla je Milićević.