Štednja građana

Može li se bolje iskoristiti 11,8 milijardi KM u bankama?

Objavljeno: 05.11.2018. u 08:18 Autor: A. Šarenkapa

Građanima koji imaju novac nisu ponuđene mogućnosti za ulaganje, te stoga rastu depoziti u bankama, smatra profesor Željko Šain

Depoziti stanovništva u domaćim bankama u BiH na kraju septembra iznosili su 11,8 milijardi maraka. Od tog iznosa, oročena sredstva i štednja su iznosili blizu 5,5 milijardi maraka. S obzirom da su kamatne stope na depozite i oročeni novac, koje odobravju banke, prilično niske i iznose između 1,1 i 1,3 posto, postavlja se pitanje da li stanovnici BiH koji imaju novca za čuvanje u bankama mogu ta sredstva bolje iskoristiti. Ovako , korist od čuvanja novca u banci je tek nešto veća od toga da ga čuvamo "u slamarici".

- Naše berze, Sarajevska i Banjalučka, su dosta iscrpile svoje poslanje koje su naumile, jer je "plitko" tržište, malo je vrijednosnih papira i sa slabom likvidnošću. Oni koji imaju u BiH "višak" novca, koji imaju solidna primanja, čuvaju taj novac za neka bolja vremena i ne mogu više trgovati na berzi kao što su mogli prije. I drugi oblici plasiranja novca su trenutno zastali u BiH, jer nema ponude gdje bi se ti novci mogli staviti u opticaj. Vidimo i da je cijena zlata, koje je jako atraktivno za stanovništvo, na jako niskom nivou i ona je od prije dvije godine doživjela značajan pad. Dakle, ljudi nemaju mogućnost da negdje ulože svoj novac i to su razlozi zbog kojih depoziti rastu u našim bankama – smatra profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Željko Šain.

 Prema njegovim riječima, država bi trebala odigrati značajnu ulogu u motivisanju ljudi da novac investiraju, umjesto da ga čuvaju u bankama.

- Mi nemamo stabilnu političku situaciju, koja proizvodi nestabilnu ekonomsku situaciju. Država nije osigurala ambijent potreban za plasiranje novčanih sredstava. Kada bi država u potpunosti vratila povjerenje među stanovnike i kada bi raspisala obveznice, ali država, a ne entiteti, za infrastrukturne i kapitalne investicije, taj novac bi sasvim sigurno bio adekvatno iskorišten. S druge strane imamo poslovne subjekte, odnosno preduzeća, banke, osiguravajuća društva..., koji bi kroz svoju poslovnu politiku, u okviru ekonomske politike države, trebali da motiviraju ljude da ulažu sredstva. Očito je da danas imamo nepovoljan ambijent, koji je formirala aktuelna državna struktura, nemamo siguran povrat novca koji se plasira, ljudi se plaše, a s druge strane privredni subjekti nemaju ideja i boje se da realiziraju neke investicije – ističe Šain.

On smatra da bi država, a ne entiteti, trebala kreirati takav ekonomski ambijent, koji će u velikoj mjeri garantovati povrat investiranog novca.

- Država i državni organi moraju stvoriti povoljniji ambijent za korištenje novca kojeg stanovništvo ima u bankama Imamo entitetske politike, koje nisu kompatibilne i ne stvaraju sigurnost. Mi smo geografski, po broju stanovnika, po BDP-u..., toliko mala zemlja da velike države i velike firme nas smatraju, da ne budem grub, statističkom greškom – kazo je Šain.

Štednja građana, prije svega novac oročen na duži vremenski period trebao bi da predstavlja značajan izvor novca za kredite koje banke plasiraju u privredu, te da doprinesu “pojeftinjenju“ novca, odnosno smanjivanju kamata na kredite namijenjene privredi.

- U posljednjih osam godina, u prosjeku, na računima u Centralnoj banci ima preko dvije milijarde KM koje se ne koriste. Zbog toga je Centralna banka uvela i takozvanu negativnu stopu za sredstva iznad obavezne rezerve. Banke bi mogle dodatno smanjivati aktivne kamatne stope. Međutim, kako one dobro zarađuju, odnosno imaju jako dobre profite, banke još ne razmišljaju da budu susretljivije i da odobravaju kredite sa nižom kamatnom stopom. Jednostavno, banke još uvijek dobro žive – tvrdi Šain.

Međutim, iz Udruženja banaka BiH se ne slažu sa ovakvim konstatacijama.

- Rast štednje je kontinuiran u posljednjih 10 godina. Nije se nikakav veći pomak napravio ove godine, s tim što je ove godine nešto veći rast depozita privrede, nego stanovništva. Rast depozita stanovništva je oko pet posto. Tih 11,8 milijardi KM čini gotovo 58 posto kreditnih sredstava banaka. Sva ta sredstva su uključena u kreditni potencijal banaka u onoj mjeri u kojoj je to moguće, u zavisnosti od ročne strukture tih izvora sredstava i kao takva daju generalno doprinos finansiranju privrede – tvrdi direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle.

Kada se govori o kreditima namijenjenim privredi neizostavno pitanje su kamatne stope. Primjera radi, kamate za privredne subjekte u BiH danas se kreću između 3,5 i pet posto.

- Kamatne stope su svakako niske, odnosno puno niže od realnosti bh. ekonomije, jer BiH ima gotovo najniži kreditni rejting u regiji. Kao takva BiH bi, po definiciji, trebala imati mnogo veće kamatne stope, da nije velike konkurencije banaka i da nije puno veća ponuda sredstava za kreditiranje od potražnje. To samo po sebi je dovelo do izuzetno niske kamatne stope. Govorim o realnim okvirima, bez obzira što bi mi htjeli da su kamate sve manje i manje – dodao je Kutle.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije