open-navfaktor-logo
search
Tenzije se ne smiruju
Može li se srpska vojska vratiti na Kosovo: Šta traže Srbi, a šta ne dozvoljavaju kosovske vlasti?
Na sjeveru Kosova posljednjih dana ponovo se čuje zvekcanje oružjem. Odnosi Srbije i Kosova pogoršani su od 1. novembra ove godine, a pogoršanje odnosa samo je reakcija na odluku Vlade Kosova o promjeni registarskih tablica. Barikade, pucnjevi, eksplozije, zatvorene škole, hapšenja..., sve je to obilježilo prethodnih nekoliko dana tenzija na Kosovu koje se još ne smiruju.
12.12.2022. u 18:47
get url
text

Vlada Kosova preregistracijom vozila ima namjeru da u potpunosti integriše sjever Kosova u svoj sistem, što već godinama nailazi na otpor Srba sa sjevera Kosova, pa samim tim stvara i sve veće tenzije između Kosova i Srbije.

Nakon što je došla direktiva kosovske vlade da svi vozači sa sjevera Kosova srpske registraske oznake moraju zamijeniti kosovskim, svi zastupnici Srpske liste Skupštine Kosova, ministar u Vladi Kosova, gradonačelnici u četiri općine na sjeveru zemlje, kao i svi predstavnici Srba u kosovskim sudovima i policiji podnijeli su ostavke.

Ove ostavke dovele su do raspisivanja vanrednih izbora u općinama Mitrovica, Zubin Potok, Leposavić i Zvečan gdje se trebaju birati gradonačelnici i skupštinski zastupnici jer su u Leposavićima i Zvečanima skupštine raspuštene. Srpska lista koja uživa podršku Srbije i većeg dijela stanovništva sjevera Kosova najavila je bojkot ovih izbora.

Lokalni Srbi ne dozvoljavaju održavanje izbora na sjeveru Kosova, a s obzirom na to da tenzije iz dana u dan sve više rastu, te da nijedna strana ne popušta, međunarodni akteri pozvali su predsjednicu Kosova da odgodi izbore, što je i učinila. Izbori će, prema tvrdnjama predsjednice Kosova, biti održani u aprilu sljedeće godine.

Barikade u općini Leposavić, foto: Kossev.info

Zajednica srpskih općina

Za povratak u institucije politički predstavnici Srba sa Kosova traže formiranje Zajednice srpskih općina. Kosovo i Srbija su 2013. godine postigle sporazum u Briselu o formiranju Zajednice općina sa srpskom većinom, dok su 2015. godine obje strane potpisale i Sporazum o principima za osnivanje te zajednice.

Ipak, Ustavni sud Kosova je krajem 2015. godine utvrdio da ovi principi Zajednice nisu usklađeni sa Ustavom Kosova, koji se odnosi na član 3, o "jednakosti pred zakonom", te poglavljima "prava i osnovne slobode" i "prava zajednica i njihovih pripadnika".

Zajednica općina sa srpskom većinom, na osnovu Briselskog sporazuma, trebala bi da ima Skupštinu, predsjednika koji predstavlja Zajednicu pred vlastima i van Kosova, potpredsjednika, vijeće, odbor, administraciju i kancelariju za žalbe.

VEZANI TEKST - Prof. Kržalić: Mogući su teroristički akti na Kosovu

Srpski predstavnici smatraju da se Briselski sporazum treba sprovesti onako kako je i potpisan u Briselu 2013. godine, dok su kosovske vlasti odlučne u tome da ne žele dozvoliti formiranje jednoetničke zajednice jer strahuju da bi to moglo dovesti do paralelne izvršne vlasti pod kontrolom Beograda.

Specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Escobar koji danas boravi na Kosovu, nedavno je rekao da će Zajednica srpskih općina biti formirana.

- To je pravno obavezujuća odredba. Ona je pravno obavezujuća za Srbiju, za Kosovo i za EU i upravo zbog toga što podržavamo dijalog, to je i naša obaveza. Tako da trebalo bi da bude implementirana i bit će implementirana - rekao je Escobar.

Naglasio je da se nada da će Vlada Kosova to "vidjeti kao mogućnost" i ukazao na to da postoje modeli u Evropi koji omogućavaju kolektivna prava za manjine. Escobar nije precizirao na koje "modele u Evropi" misli, ali se pretpostavlja da je ciljao na modele koji su implementirani u Švicarskoj i Finskoj, odnosno švicarske kantone i prava za manjine u Finskoj.

Rezolucija 1244

Podršku lokalnim Srbima da barikadama blokiraju sjever Kosova dao je i predsjednik Srbije Aleksndar Vučić.

- Nema i neće biti predaje. To je odluka Srbije i moja poruka našem narodu na Kosovu koji je ponovo prinuđen da na barikadama brani svoja ognjišta - poručio je predsjednik Srbije, koji je, kako je i najavio, komandi KFOR-a uputio zahtjev da se omogući povratak njenih vojnika i policajaca Srbije na sjever Kosova.

KFOR koji trenutno broji oko četiri hiljade vojnika je međunarodna mirovna snaga pod vodstvom NATO-a koja na Kosovu djeluje od 1999. godine nakon što je potpisan Kumanovski sporazum.

VEZANI TEKST - Vučić: Vlada u četvrtak donosi odluku o upućivanju zahtjeva KFOR-u za odlazak srbijanske vojske na Kosovo

Srpski zvaničnici, kako sa Kosova, tako i iz Srbije, razmahivali su se posljednjih dana u medijima UN-ovom Rezolucijom 1244 kojom su se pozivali da će razmotriti povratak do hiljadu pripadnika srpskih vojnika i policajaca na sjever Kosova. 

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je ovu rezoluciju 10. juna 1999. godine, a po ovoj rezoluciji povratak sigurnosnog osoblja moguć je samo u funkcijama: veze sa međunarodnom civilnom misijom i međunarodnim sigurnosnim prisustvom, čišćenjem minskih polja, odražavanje prisustva na mjestima kulturne baštine i održavanje prisustva na glavnim graničnim prijelazima.

To su, dakle, prema Rezoluciji 1244 sve ovlasti koje bi imale srpske snage sigurnosti ukoliko bi im KFOR dozvolio ulazak na sjever Kosova. Međutim, i sam Vučić je jučer kazao da ne vjeruje u to da će komandant KFOR-a pozitivno odgovoriti na zahtjev Beograda, pa je očigledno da ovaj Vučićev potez služi samo kao lijepa i utješna vijest za uši srpskog stanovništva na sjeveru Kosova.

Kako bi javnosti dočarao "ozbiljnost" ovog zahtjeva KFOR-u, Vučić je posebno naglasio da je ovo prvi put da Srbija upućuje ovaj zahtijev i da se poziva na ovaj član Rezolucije 1244. 

Međutim, Vučić ipak nije prvi koji je zatražio povratak vojnog i policijskog osoblja iz Srbije na sjever Kosova. Isto to je 2003. godine učinio tadašnji premijer Srbije Zoran Đinđić koji nije dobio dozvolu od KFOR-a.

Rezolucija 1244; član na koji se pozivaju srpski zvaničnici

 

Barikade na graničnim prijelazima dodatno su zabarakadirale i odnose Srbije sa međunarodnom zajednicom. Na sjeveru Kosova prije dva dana napadnuta je parola EULEX-a.

EULEX je misija Evropske unije za vladavinu prava na Kosovu. Pokrenuta je 2008. godine kao najveća civilna misija pod Zajedničkom sigurnosnom i odbrambenom politikom EU-a. Upravo patrola EULEX-a bila je na meti kosovoskih Srba kada je na njih kod Rudara gdje su postavljene barikade bačena šok bomba.

Ubrzo je reagovao visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Joseph Borrell koji je pozvao na hitno uklanjanje barikada.

Nakon Borella, reagirala je premijerka Srbije Ana Brnabić, poručivši Borellu da nisu bili tako glasni "kada je kosovska policija prekršila Briselski sporazum time što je s dugim cijevima ušla na sjever, u općine sa srpskom većinom". Barikade je nazvala pozivom za mir.

Naoružane Srbe na sjeveru Kosova Brnabić i Vučić nazivaju "demonstrantima", a opasne poruke od predsjednika Srbije stigle su i sinoć nakon sjednice Vijeća sigurnosti Srbije.

- Moram pohvaliti našu vojsku i policiju, nikada od postojanja JNA nismo imali ovakvo raspoloženje vojske i policije da se stave na raspolaganje otadžbini - poručio je Vučić.

Vučićeve poruke posljednjih dana premijer Kosova Albin Kurti ocijenio je kao prijetnju agresijom na Kosovo.

- Srbija već nekoliko dana prijeti Kosovu agresijom. Predsjednik i premijer Srbije pozivaju na povratak srpske vojske na Kosovo - rekao je Kurti, poručivši da će svako neosuđeno nasilje ohrabriti Beograd na dalje podsticanje na destabilizaciju.

Danas na Kosovu boravi specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Escobar gdje će razgovarati sa Vladom Kosova o trenutnoj situaciji u zemlji. S njim je na Kosovo trebao doputovati i savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet koji je navodno iz porodičnih razloga otkazao ovu posjetu.

Bit će interesantno vidjeti kako će u narednom periodu postupati međunarodna zajednica. Kosovske vlasti za sada su izričite u tome da ne žele formiranje Zajednice srpskih općina, dok se Srbi sa Kosova ne žele vratiti u institucije dok se taj uvjet ne ispuni.

Činjenica je da je u prikupljanju "simpatija" i ispunjavanju zahtjeva međunarodnih aktera za sada vodi vlada Kosova jer su na poziv međunarodne zajednice odlučili odložiti odluku o preregistraciji vozila, kao i odgoditi izbore za april naredne godine.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.