Tog 21.augusta 1992. iz konvoja izbjeglica izdvojena su dva autobusa. Njih je srpska policija odvela na planinu Vlašić, područje Korićanskih stijena.

Nakon toga počeli su egzekuciju zarobljenika tako što su ih strijeljali i bacali u provaliju, da bi onda bacali za njima ručne bombe.

Samo nekoliko ih je preživjelo i svjedočilo pred Haškim tribunalom protiv monstruma koji su to uradili.

Svakog 21.augusta baci se simboličnih 250 ruža u provaliju, kao simbol stradanja nedužnih civila.

I ove godine Savez logoraša u Bosni i Hercegovini će na lokalitetu Korićanskih stijena, zajedno s Regionalnim savezom udruženja logoraša regije Banja Luka, Udruženjem logoraša Prijedor `92., Udruženjem logoraša Kozarac i Udruženjem porodica poginulih i nestalih osoba "Vrbanja" Kotor Varoš i Travnik obilježiti 29. godišnjicu od egzekucije 224 logoraša nad ponorom Korićanskih stijena.

- Zločin na Korićanskim stijenama, kao i drugi zločini širom Bosne i Hercegovine, su počinjeni samo sa jednim ciljem, a to su etinički čista područja. Savez logoraša u Bosni i Hercegovini nikada neće pristati na ovakve fašističke ideje izgradnje "sterilnih sredina", jer takve sredine historijski dokazano, nikada ne donose dugoročni napredak i prosperitet naroda, nego vode ka bolesnim i izopačenim društvima i pojedinicima. Savez logoraša u Bosni i Hercegovini, kao i sve druge istinski demokratske snage svijeta, naši simpatizeri, saradnici i pomagači, nikada neće posustati u borbi za istinu, pravdu i pomirenje utemeljeno na istini, a to je jedina prava investicija za dobro svih naroda u BIH, a ne samoproglašenih "nadnaroda" i pojedinaca - navodi se u saopćenju Saveza logoraša BiH.

Zločin nad logorašima su počinili pripadnici Interventnog voda policije RS-a iz Prijedora, uz izgovor da ih vode na razmjenu. Zločin je otpočeo naredbom logorašima da se poredaju i kleknu nad ponor Korićanskih stijena i pucanjem u leđa, uz povik pripadnika policije da oni ovdje mjenjaju "mrtve za mrtve, i žive za žive". Međutim, zločin na Korićanskim stijenama je preživjelo 12 logoraša i istina o masakru se proširila, a neki od glavnih zločinaca su osuđeni pred Haškim trbunalom i Sudom Bosne i Hercegovine.

U martu 2004., Darko Mrđa, koji je priznao krivicu za ovaj zločin, osuđen je na 17 godina zatvora. Osim Mrđe, ubistva na Korićanskim stijenama bila su dio optužnica i protiv Radovana Karadžića, Radoslava Brđanina, Milomira Stakića, te Miće Stanišića i Stojana Župljanina.