Deponija Uborak, gorući problem grada na Neretvi, zbog koje građani sjevernog dijela Mostara protestuju te su blokirali u dva navrata ulazak komiona sa komunalnim otpadom u deponiju.

Naime, deponija Uborak izgrađena je 1960., a dograđena 1996. godine za vrijeme Hans Koschnicka, koga građani BiH pamte kao prvog Evropskog administratora grada Mostara, čovjeka koji je nakon rata pokušao da ponovo ujedini taj grad.

Rješenjem Federalnog ministarstva okoliša i turizma mostarska deponija Uborak, krajem marta 2014. godine trebala je biti zatvorena, jer je davno ispunila svoj kapacitet. Međutim, zatvaranje je prolongirano i dalje se sav otpad iz Mostara i hercegovačkih općina dovozio na ovu deponiju. Paralelno, u neposrednoj blizini niče nova sanitarna deponija Uborak-Buđevci. Kredit Svjetske banke koji je bio namijenjen za proširenje i jačanje kapaciteta Uborka  grubo je zloupotrijebljen kroz nezakonito osnivanje paralelnog preduzeća Deponija, čime je na ime zakonitog stvoreno nelegalno konkurentsko javno preduzeće.

Izgradnja nove deponije, u okviru javnog preduzeća Deponija koštala je oko 13 miliona maraka. Sagrađena je mnogo ranije nego što je Grad Mostar pribavio urbanističku i ostale dozvole. Iz Federalne vlade tada su kazali da od 31. jula prestaje odlaganje otpada na staroj deponiji Uborak, zbog njenog zatvaranja, te da će se odlaganje otpada na novoj deponiji vršiti do pribavljanja potrebnih odobrenja za puštanje u rad.

Zatvarajući legalnu deponiju i nezakonitom izgradnjom nove deponije bez prethodno pribavljene urbanističke i građevinske dozvole, gradonačelnik Ljubo Bešlić (HDZ BiH) i ministrica Branka Đurić (SDP), grubo krše zakon i dovode u pitanje živote i zdravlje građana. Čak je i Federalna uprava za inspekcijske poslove naložila rušenje nove deponije na čije rješenje su se oglušili. Iako je kapacitetom nova deponija bila znatno veća od stare, u kratkom roku je dostigla svoj kapacitetni maksimum. Mještani koji su izgradili kuće u neposrednoj blizini, prije nove, a nakon izgradnje stare deponije, obzirom da deponija nema urednu papirologiju, da je nelegalna, traže sanaciju postojeće te lokaciju za novu deponiju. Mještani, traže pismene garancije za svoje zahtjeve, da će se deponija zatvoriti.

Čak i kada bi se donijela odluka da se postojeće deponija zatvori, nova lokacija deponije, tvrdi glavna savjetnica mostarskog gradonačelnika Radmila Komadina iziskuje dosta vremena, od četiri do pet godina. U prostorno-plansku dokumentaciju, kada se iznađe nova lokacija, treba je ucrtati, a planski dokument može donijeti samo Gradsko vijeće Grada Mostara, kojega nema.

S druge strane aktivisti predlažu i alternativne lokacije.

- Mi smo našli jednu ogromnu rupu, na izlazu iz Mostara prema Nevesinju, koja sigurno može najmanje 50 godina da služi za deponovanje smeća. Potrebno je jako malo novca. Prve kuće su udaljene više od deset kilometara i nikome neće smetati.zbog čega bi regionalna deponija bila u Mostaru, zašto to ne bi mogao biti Stolac ili Čitluk - rekao je Fuad Hujdur iz Udruženja građana "Jer nas se tiče".

Komadina napominje da je generalno opredjeljenje da se mora tražiti nova lokacija za deponiju daleko od naselja, kao i težiti tome da se izmjeste sve deponije iz naseljenih mjesta. No, kako je federalna strategija upravljanja otpadom istekla, za bilo kakve promjena moraju donijeti nova strateška rješenja.

- Na osnovu tih strategija, Kanton donosi plan upravljanja otpadom. S obzirom na to da je regionalni koncept upravljanja deponijom, 12 hercegovačkih općina bi trebalo da odlaže smeće na tu deponiju, s tim da trenutno nisu uključene sve, tek osam, jer svi nisu donijeli odluke na Gradskim vijećima. Iz tih sredstva se isplaćuje dobar dio anuiteta za vraćanje ovih kredita - pojasnila je Komadina.