Ova općina saopćila je putem svoje internet stranice da je usvojila naredbu o zabrani narušavanja javnog reda i mira izazivanjem panike i nereda na području te općine za vrijeme proglašenog stanja nesreće u Federaciji, sličnu onoj koja je nedavno usvojena u RS-u. Stručnjak ustavnog prava Kasim Trnka smatra da lokalni nivo vlasti nema nadležnost za takve odluke.

- Dvostruko su pogriješili – prvo se miješaju u pravni poredak Federacije, a drugo nemaju nadležnost da to urade - kaže Trnka.

On ističe da je narušavanje javnog reda i mira propisano prije svega u Zakonu o prekršajima Federacije.

- Pošto to već postoji u zakonu u Federaciji, nema razloga da to općina propisuje, a pogotovo nema razloga da to krizni štab jedne lokalne zajednice propisuje. To je nešto što je već uređeno u pravu i nadležne institucije treba da osiguraju provođenje tog propisa - kaže Trnka.

Mehmed Halilović, pravnik i medijski ekspert, ističe da je naredba Općinskog štaba civilne zaštite "nonsens i zloupotreba trenutne situacije oko koronavirusa".

- Neki općinski štab pa ni višeg ranga, kantonalni, federalni čak ni državni, ne može donijeti takve odluke i prijetiti novčanim kaznama jer to mora isključivo biti propisano zakonom, a mislim da mnogi danas zloupotrebljavaju ovu situaciju da bi pokazali višak sile i višak restrikcija prema javnosti - kaže Halilović.

Naglašava da niko savjestan ne može podržavati širenje lažnih vijesti i to je nešto što se mora kažnjavati isključivo na osnovu zakona, a ne po odluci općinskog štaba. Iz saopštenja na stranici općine ostalo je nejasno ko treba da provjerava da li je objava lažna.

- Mislim da je sveukupno to zloupotreba - navodi Halilović.

Visoke kazne za prekršioce

Iz Općine Stari Grad kažu da nisu imali namjeru ugroziti pravo na izražavanje.

- Naglašavamo da svrha donošenja ove Naredbe nije ugrožavanje prava na slobodu govora ili drugih prava, već isključivo djelovanje u pravcu zaustavljanja lica u širenju panike ili straha među stanovništvom uslijed pojave koronavirusa ili nastanka materijalnih posljedica - navode u odgovoru za BIRN BiH iz Općine Stari Grad.

Dok u saopćenju na stranici općine od 10. aprila stoji kako je "Naredba odmah stupila na snagu i važit će sve do prestanka važenja odluke o proglašenju prirodne i druge nesreće u Federaciji", u odgovoru objašnjavaju da "provođenje naredbe ne može početi prije dopune Odluke o prekršajima protiv javnog reda i mira od Općinskog vijeća Stari Grad Sarajevo i objave u Službenim novinama".

- Na taj način bit će precizirano da se za provođenje Naredbe zadužuju nadležni organi – u ovom slučaju MUP Kantona Sarajevo na osnovu konkretnih prijava. MUP Kantona Sarajevo zadužuje se za utvrđivanje prekršaja, te procesuiranje pravnih i fizičkih lica po prijavama, a za počinjene prekršaje iz oblasti narušavanja javnog reda i mira izazivanjem panike i nereda uzrokovanih pojavom koronavirusa - navode u odgovoru iz općine gdje dodaju kako će se sankcije, koje je štab prema objavi na internet stranici Općine već propisao, zasnivati na Zakonu o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.

Naredbom su, kako je objavljeno na stranici općine, predviđene "visoke novčane kazne za prekršioce", a kreću se od 1.000 do 3.000 KM za fizička lica, od 3.000 do 9.000 KM za pravna lica i od 1.000 do 3.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu, što su kazne identične onima u RS.

Iz općine su objasnili da je povod za donošenje odluke bila lažna vijest da je u jednoj lokalnoj zajednici zaražena osoba, "što je proširilo paniku u ovoj mjesnoj zajednici i šire".

- Smatrajući da se treba djelovati u pravcu suzbijanja širenja panike i stigmatiziranja osoba, načelnica Štaba Lejla Dizdarević predložila je donošenje navedene naredbe koja će biti upućena u dalju proceduru prema Općinskom vijeću - navodi se u odgovoru.

Pokušaj cenzure sa lokalnog nivoa

Advokat Nedim Ademović ovu naredbu kao i sve slične od bilo kojeg organa vlasti na bilo kom nivou u BiH smatra represivnim mjerama jer se nešto nekome zabranjuje.

- Svaka represivna mjera mora da bude zasnovana na određenim pretpostavkama da bi uopšte mogla funkcionisati. Stanje nesreće koje je formalno pravno proglašeno u Federaciji BiH je jedna vrsta vanrednog stanja i u to vrijeme dolazi do stupanja na snagu i provedbi posebnih propisa koji se inače ne aktiviraju u normalno doba. To ne znači odustajanje od uobičajenih principa na kojima funkcioniše država - kaže Ademović.

Naglašava da svaki državni organ tokom stanja nesreće kao vanrednog stanja, da bi propisao i provodio represivne mjere, mora prije svega da bude nadležan za donošenje jedne takve odluke, a "s druge strane mora provoditi postupak koji će omogućiti svakoj toj osobi koja bude izložena represivnoj mjeri fer i pravično suđenje, što znači da takva osoba ima pravo da u postupku dokazuje da nije izvršila bilo kakav prekršaj i da na kraju krajeva dokazuje da ta represivna mjera uopšte nije adekvatna ili proporcionalna nekom javnom interesu".

- U zadnjih mjesec dana građani BiH jesu malo zbunjeni u pogledu mjera. Nismo sigurni ko je za šta nadležan u jednoj itekako decentralizovanoj državi. Građani nemaju osjećaj pravne sigurnosti, da su pojedini pogotovo niži administrativno-teritorijalni nivoi uopšte nadležni da određene mjere donose i provode, zato što se osnovni zakon koji u Federaciji propisuje takve mjere, Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara, zasniva na jednom od osnovnih principa a to je kordinacija i usklađenost federalnog, kantonalnog i općinskog nivoa - kaže Ademović.

On objašnjava da općine nemaju bilo kakvu inspekcijsku i prekšajnu nadležnost zato što Kantonalna uprava civilne zaštite u okviru svoje nadležnosti obavlja inspekcijski nadzor nad provođenjem tog zakona i kada se radi o ovlasti općina koje su propisane tim zakonom.

- Za svaki nivo vlasti je bitno da se utvrdi jasno da li je taj organ nadležan za donošenje i provođenje takve mjere - ističe Ademović.

Boro Kontić, direktor Mediacentra, smatra da "situacija u kojoj trenutno živimo daje priliku brojnim ljudima da uvedu ono što oni misle da je neki red".

- Ovo je neka vrsta cenzure, ali na svu sreću što je u pitanju jedna općina pa ne vjerujem da može da postigne neke pravne posljedice jer u Ustavu BiH još uvijek piše da je sloboda izražavanja zaštićena. Prema tome, dok se Ustav ne promijeni, ne vjerujem da ove odluke mogu da imaju neko neposredno pravno dejstvo. Ne shvatam na kojim osnovama bi Općina Stari Grad mogla da kaže nešto nekom mediju čije je mjesto izdavanja izvan tog prostora, ne znam šta bi mogla njemu da uradi. Mislim da je ovo odluka koju donosi jedan štab u trenutku u kojem bi trebao da uradi neke bolje stvari za svoje građane, a ne da se brine ko pronosi lažne vijesti - kaže Kontić.

On naglašava da se odluka ne bi smjela odnositi na profesionalne medije čiji je rad uređen profesionalnim pravilima, provjerom činjenica, kodeksima i zakonima.

- Imate društvene mreže gdje ljudi pojedinačno iznose svoja mišljenja. Na neki način su i oni sami mediji jer imate ljudi koji imaju hiljade pratilaca, koliki je prosječni tiraž dnevnih novina u BiH. Dakle, to nekog uticaja ima, ali i za to nešto – trebao bi neko u nekom postupku da odredi da li je to širenje lažnih vijesti. To je u svakom civiliziranom društvu postupak koji traje, koji treba da neke stručne službe procjene pa tek onda da neko reaguje. Ja lično mislim da je to jedna od onih suludih odluka. Vide da se nešto dešava na širem planu pa sad i općinski štab donio neku svoju odluku. Mislim da bi im bilo bolje da se potrude da ljudima podijele hranu, zaštitni materijal nego da se bave stvarima do kojih nisu doprli - kaže Kontić.

BIRN BiH je ranije pisao da je Federalna uprava policije (FUP), u saradnji s Federalnim kriznim štabom civilne zaštite, do kraja marta 2020. godine podnijela pet prijava protiv osoba koje na društvenim mrežama šire paniku objavom dezinformacija i lažnih vijesti. Takve prijave proslijeđene su lokalnim tužilaštvima koja će eventualnu odgovornost osoba morati dokazivati na sudovima.