open-navfaktor-logo
search
Na pragu zime
Ove godine imamo i pandemiju: "Od zagađenog zraka mogu nas spasiti samo vremenske prilike"
Dolazak hladnijih dana svake godine građanima Sarajeva, ali i ostalih dijelova Bosne i Hercegovine, najavljuje veliko zagađenje zraka i gušenje u smogu. To je u zimskim mjesecima jedan od glavnih problema i uzroka zabrinutosti za zdravlje i odvijanje normalnog života, a ove godine imamo i pandemiju koronavirusa kao dodatnu brigu.
14.11.2020. u 08:50
get url
text

U KS od kraja oktobra već je dva puta proglašena i ukinuta epizoda Pripravnosti jer su mjerenjem koncentracija zagađujućih materija u zraku na određenim lokacijama zabilježena prekoračenja dnevnih graničnih vrijednosti koncentracija čestičnih tvari u zraku.

Prema riječima Anesa Podića iz Udruženja građana "Eko akcija", što se tiče zagađenosti zraka i onoga što nas čeka, u odnosu na prethodne godine nema nikakvih promjena.

- Dodatak je još što imamo pandemiju i to će nažalost obogatiti cijelu scenu ove zime. Međutim, u odnosu na prethodne godine nije bilo nikakvih pomaka. Naše vlasti nisu radile baš ništa, osim što je bilo malo diskusije u Sarajevu oko zabrane uglja i visoke gradnje, koja je opet okončana bez ikakvih konkretnih zaključaka ili nekakvih zakona. Nažalost, ova situacija se nastavlja. Ako pogledate Lokalne izbore, kandidati pomenu tu i tamo zrak ali konkretnih i učinkovitih programa, kako ovo da se rješava i dalje nema - kazao je Podić.

Centar za zrak

Naveo je da vlasti uporno ignorišu ono što je potrebno građanima, te naveo primjer Centra za zrak, koji se prema odluci Skupštine KS od prije dvije godine, trebao formirati.

- Razlog za neformiranje jeste što resursa za borbu protiv zagađenja zraka zapravo nemamo. Zagađenjem zraka se bavi jedan državni službenik u Kantonu Sarajevo i imamo jednu malu istraživačku grupu na Mašinskom fakultetu, par inspektora i to je sve. Na taj način se ova bitka ne može dobiti. Sarajevo je prije rata imalo cijeli Institut na Mašinskom fakultetu koji je proizvodio mjerne uređaje i radio istraživanja, međutim mi sada apsolutno nemamo ništa. Preduslovi da se nešto počne rješavati, jesu da imate dovoljno resursa na raspolaganju, a mi ih nemamo – naglasio je.

Ranijih godina su vlasti donosile određene mjere kako bi se bar malo smanjilo zađanje zraka, ali su one, kako je kazao Podić, ostajale samo na papiru.

- Kada dođe do realizacije, to ostane samo na papiru. Inspekcije za zaštitu okoliša apsolutno su neučinkovite i ne rade svoj posao. Prošle zime smo naprimjer imali zabranu saobraćanja automobila ispod neke euro kategorije, pa je na kraju završeno tako da je jedan jedini vozač platio kaznu. Sama Vlada je kršila vlastite mjere. Jedna od njih je da nema grubih građevinskih radova dok traje najgora epizoda zagađenja sredinom januara, a vlasti svečano otvaraju nove radove na Prvoj transverzali. Dio škola je nastavio da radi. Katolički školski centar, koji ima drugačiji raspored, je nastavio da radi. Djeca su sa maskama još onda išla u školu po zagađenju. Po iznosima zagađenja, gdje bi svugdje drugo bile uzbune, škole pozatvarane, gradovi bili kao usred pandemije potpuno pusti i zatvore, kod nas se život nastavljao bez ikakvih promjena – podsjetio je.

Podić je naveo još jedan primer da je, između ostalog, ista škola započela izvođenje građevinskih radova na podzemnoj garaži.

- Kamioni i kamioni su prolazili, koji su kao trebali biti zabranjeni, a očito su imali nečiju saglasnost da dođu do centra grada i tamo betoniraju. Sve što je vlast radila jeste da imitira brigu, a zapravo nije rađeno ništa. Život se nastavio kao da zagađenja nema. Imali smo maratonsku trku, imali smo fudbalsku utakmicu odigranu po najgorem zagađenju, a to sve kada pošaljete inspekciji ona nađe milion izgovora da ne uradi ništa – kazao je.

Zaštitne maske

Što se tiče zaštitnih maski, osim onih neophodnih zbog zaštite od koronavirusa, maske koje se koriste zbog zagađenog zraka se ne preporučuju.

- Mi ne preporučujemo da se maske nose tek tako zbog zagađenog zraka. Njih bi trebali imati radnici koji rade vani, policija, radnici čistoće, poštari i slično. Znači, ko god po kritičnim vrijednostima zagađenja puno vremena provodi vani i tada maska ima smisla. Ako ćete biti vani 10-15 minuta, nema potrebe da se maska nosi – istakao je Podić.

Prošle zime bilo je problema i s tim maskama koje su trebale koristiti radnici na otvorenom prostoru, te je Podić podsjetio da je takva bila odluka Vlade KS i da su trebale biti obezbijeđene zaštitne maske za radnike, maski nije bilo.

- Tek na kraju su moljakali strane ambasade da obezbijede maske i za prečistače zraka za vrtiće i škole kojih ni dan danas nema. To su vrlo mali novci, cijena prečistača je zaista smiješna u odnosu na novac kojim Kanton raspolaže bez pandemije. Mi i dalje, apsolutno nepripremljeni kao i ranijih zima, ulijećemo u još jednu epizodu vjerovatno strašnog zagađenja. Od nje nas mogu spasiti samo vremenske prilike. Najveći zagađenji zraka u BiH razlikuju se od mjesta do mjesta. U Sarajevu nema industrije i najvjerovatnije su najveći problem mala kućna ložišta. Ogroman problem je saobraćaj, te niz male potpuno neregulisane privrede. U drugim mjestima imamo industriju, poput termoelektrana u Tuzli i Kaknju, imamo željezaru u Zenici i još neke prljave industrije u BiH. Međutim, naš je galvni problem vlast kojoj okoliš nije bitan. To je najveći zagađivač okoliša uopće – zaključio je.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.