open-navfaktor-logo
search
Slučaj Memić
Ovo su detalji iz sudnice: Šta su o amneziji Alise Mutap u sudnici ispričali doktori Dizdarević, Žujo i Kučukalić
Pred Apelacionim vijećem Suda Bosne i Hercegovine danas je nastavljeno suđenje u predmetu protiv Zijada Mutapa i drugih, optuženih za prikrivanje dokaza u slučaju stradanja Dženana Memića. 
07.06.2023. u 18:09
get url
text

Na današnjem ročištu preslušani su snimci svjedočenja dr. Abdulaha Kučukalića, vještaka neuropsihijatrijske struke i dr. Hamze Žuje, vještaka sudske medicine, koji su ranije već svjedočili u ovom predmetu pred prvostepenim vijećem. Također, prvi put je u svojstvu svjedoka saslušan i neurohirurg dr. Kemal Dizdarević , koji je bio u jednom od timova koji su vještačili medicinsku dokumentaciju optužene Alise Ramić, ranije Mutap.

U sudnici je najprije pušten snimak svjedočenja dr. Kučukalića, koji je, zajedno sa kolegicama Almom Bravo-Mehmedbašić i Elvedinom Dervović radio timsko neuropsihijatrijasko vještačenje optužene Ramić. 

Faktor je ranije objavio kompletan snimak svjedočenja dr. Kučukalića, te ga ovom prilikom reemitujemo i možete ga cijelog prgledati u videosnimku ispod.

Suština nalaza koji je tada iznio dr. Kučukalić je da su vještaci izveli zaključak da Alisa Mutap ne boluje od hronične duševne bolesti niti akutnog psihičkog poremećaja, da ne prezentira karakteristike poremećaja ličnosti, da je prosječnih intelektualnih sposobnosti, da boluje od epilepsije i hipotireoze.

Također su naveli da je u kritičnom periodu zadobila lakše povrede u vidu nagnječenja glave i istegnuća vrata, te manju razderotinu potiljačnog dijela glave. Isključili su mogućnost organski uvjetovane amnezije.

Zbog psihičkog stresa i naknadne reakcije okoline prisutna je anksioznost, strah, loše raspoloženje....

- Nakon proživljene traume moguće je da se ne sjeća pojedinosti koje se mogu potisnuti iz sjećanja - kazao je Kučukalić, te pojasnio da bi se u tom slučaju radilo o psihogenoj amneziji, gdje uvijek postoji dilema jer se ne može mjeriti nikakvim instrumentom da li se radi o svjesnom ili nesvjesnom potiskivanju traume.

Dodao je i ako je postojala amnezija, ona bi morala biti fragmentarna i kratkotrajna.

- Obično je to par minuta do pola sata - kazao je Kučukalić.

Tužilac Ćazim Hasanspahić pitao je dr. Kučukalića da li se pacijent kod kojeg je pri prijemu konstatovan potres mozga može otpustiti na kućno liječenje, na što je svjedok kazao da može ako CT pokaže da nema povreda.

- Tada se predlaže kućno liječenje, praćenje u smislu ako dođe do poremećaja svijesti, povraćanja ili slično da se odmah javi ljekaru.

Na pitanje tužioca, šta znače "apsensi", pojasnio je da osoba gubi svijest u trajanju od najviše pet do osam sekundi, pri čemu nema spazama mišića kao kod drugih oblika epilepsije, kao ni konfuznog stanja nakon napada. Postoji samo nesjećanje tih nekoliko sekundi, što je, kako je pojasnio, teško i prepoznati, tako da neki i ne primjećuju te gubitke svijesti.

Dalje je pojasnio da kada je u pitanju psihopatogena amnezija "ne možemo tačno odrediti da li je to nesvjesno bježanje da bi se osoba sakrila od traumatičnog događaja", te da to može biti i "namjerno nesjećanje traumatičnog događaja".

Dr. Abdulah Kučukalić 

Advokat Alise Mutap Goran Dragović pitao je svjedoka da li u nalazu u kojem piše da je Mutap bila svjesna, komunikativna i orijentisana piše i da je povraćala, na što je svjedok kazao da je to tačno. Na pitanje da li uredan CT isključuje potres mozga, kazao je da ne isključuje.

Svjedok je potvrdio i da neko može imati potres mozga bez simptoma.

Upitan da li je moguća parcijalna amnezija usljed traumatičnog događaja, svjedok je kazao da je moguća psihogena parcijalna amnezija, ali da ne može tvrditi da je to slučaj jer nema instrumenta koji to mjeri. Ponovio je da je to najčešće momenat u kojem se to događa, odnosno da se osoba najčešće ne sjeća momenta povrede ili trenutka prije povrede.

Na pitanje da li je moguće naknadno potiskivanje iz sjećanja, odgovorio je: "Moguće je".

Na upit advokata da li je moguće da je Mutap prilikom događaja doživjela epi napad, kazao je kako oni nigdje nemaju dokaz da je ona doživjela epi napad.

- Ali nemamo dokaz ni da nije - upitao je Dragović, na što je svjedok kazao: "Tako je".

Na pitanje može li šok uzrokovati apsens, kazao je da "može biti rizikofaktor".

Na pitanje tadašnjeg predsjedavajućeg Sudskog vijeća sudije Branka Perića da li su tokom razgovora s Mutap naišli na nešto što bi ličilo na motiv da želi nekom da pomogne, da nešto prikrije i slično kazao je da su pokušavali utvrditi i tako nešto, ali da "nešto što bi bilo argumentovano nisu našli".

Na pitanje sutkinje Džemile Begović o svjesnom, odnosno nesvjesnom potiskivanju sjećanja, pojasnio je:

- To je psihološko suženje svijesti. To bi bilo nesvjesno. Izgubili ste dragu osobu, prijeti vam krivični proces..., osobe koje nemaju veliku intelektualnu sposobnost to nesvjesnim mehanizmom potiskuju i na taj način se oslobađaju toga. Ona ima nesjećanje od momenta udarca. Ako je imala taj kratki gubitak svijesti, onda će biti za taj momenat udarca ili neposredno prije toga. Može ona (amnezija, op. a.) biti i retrogradna, ali najčešće je ovakav slučaj.

Nakon preslušanog snimka, dr. Kučukalić se danas ponovo pojavio u sudnici, te ga je postupajući tužilac Ćazim Hasanspahić pitao za navode iz nalaza sa KUM-a, gdje se navodi da je u vrijeme prijema Alisa Ramić bila svjesna, komunikativna i orijentisana, te pitao da li to znači da je ona u toku pregleda bila potpuno svjesna bez psihopatoloških znakova, na što je svjedok kazao da je on nalaze KCUS-a unio u svoj nalaz, a da je za ta pitanja najmjerodavniji neurohirug.

Advokat Goran Dragović je pitao svjedoka da li uvjetno rečeno "kvalitet" amnezije ili njena "dubina" mogu ovisiti od intenziteta stresa, na što je svjedok kazao da kada je u pitanju psihogena amnezija traumatični osjećaji mogu dovesti do pomjeranja bolnih sadržaja u podsvijest pri čemu se osoba brani od tih traumatičnih osjećaja. Naveo je primjere ubistva ili silovanja, gdje je vjerovatnoća takvog reagiranja veća, te dodao da se ne može isključiti da je Ramić tako reagirala, uzevši u obzir da se "radilo o mrtvoj glavi njoj drage osobe, što predstavlja intenzivan traumatski događaj". 

Svjedok je rekao i da kada je u pitanju psihogena amnezija "tu nikada ne možemo biti sigurni" i ne postoji test kojim se može dokazati da se radi o simuliranju.

Na pitanje advokata da li naprimjer medijski linč, pritisak javnosti i slično može predstavljati retraumatizacijiu i tako produbljivati amneziju, svjedok je kazao da "ona može trpiti nelagodu, strah, neizvjesnost..., te da se ne može isključiti da to može produbljivati tu amneziju". 

On je dodao da je "prema njihovom mišljenju Alisa imala kratkotrajnu amneziju nakon povrede glave".

- Mi ne tvrdimo, ali ispunjeni su svi kriteriji - nakon što je udarena u glavu, a to je potvrdila i policija, da ima povredu glave i krvari, da je bila nesigurna, dekoncentrirana, rekla da je vidjela auto, ali na pitanje koje auto, nije mogla dati odgovor... Ona se ne sjeća bilo čega od povrede glave, sjeća se od momenta dolaska u KUM, tad se svijest potpuno vraća. Imamo komunikaciju u kolima Hitne pomoći, ali ne znamo na kojem nivou je ta komunikacija - kazao je Kučukalić. Dodao je da se "ona prije traume vrlo dobro svega sjeća" i "da se to uklapa u dijagnostiku potresa mozga".

- Ta amnezija bi trajala sat, sat i po, to ćete vi utvrditi - rekao je Kučukalić. On je također kazao da je Alisa govorila da se ne sjeća danima i da su vještaci to ocijenili kao nevjerodostojno. 

Sutkinja Azra Miletić pitala je svjedoka da li dio u nalazu u kojem se navodi da se Alisa ne sjeća, da je povraćala..., odnosi na ono što je pacijentica kazala, na što je svjedok kazao da je to tačno, ali i da objektivni parametri govore u prilog tome.

Sutkinja je potom pitala da li svaki udarac u glavu izaziva potres mozga, na što je svjedok odgovorio odrično. 

Također je naveo da nisu našli konkretne znakove simulacije, te da je pacijentica davala iste podatke kao i u Tužilaštvu i da odstupanja nije bilo. 

Nakon Kučukalića, u sudnici je pušten snimak svjedočenja dr. Hamze Žuje, koji je vještačio povrede koje je kritične večeri zadobila Alisa Ramić.

Dr. Hamza Žujo

On je na uvid dobio medicinsku dokumentaciju s KCUS-a, na osnovu koje je sačinio nalazi i mišljenje, u kojem je naveo da je pacijentica pregledana na KUM-u u 23.30 sati, da ima povrede glave sa krvnim podlivom i da se ne sjeća događaja i neposredno nakon toga, što proizilazi iz anamneze, da je svjesna, orijentisana i komunikativna, konstatovana joj je također oguljotina slabine i istezanje vratnih mišića. Na nalazu CT-a glave konstatovano je da ima krvni podliv, te utvrđeno da nema povreda mozga i kičme, urađen je eho trbuha i konstatovano da je uredan, a na nalazu neurohirurga konstatuje se da nema povreda kostiju lobanje i mozga.

Svjedok je pojasnio da je on ove povrede kvalifikovao kao lakše tjelesne povrede.

Za povredu glave naveo je da je nastala djelovanjem tupog mehaničkog oruđa, istezanje vrata nastalo je naglim zabacivanjem glave u neprirodan položaj, dok su povrede na slabinama nastale djelovanjem sitno-reljefastog materijala, ali se nije mogao izjasniti da li su te povrede mogle nastati povlačenjem po površini.

Žujo je pojasnio da povrede mogu biti specifične i nespecifične, kao i da u medicinskoj dokumentaciji povrede nisu bile detaljno opisane, nema čak ni njihove veličine, te da stoga ništa pobliže ne govore o načinu njihovog nastanka. 

Na pitanje tužioca šta znači oznaka GCS 15 u nalazu, svjedok je kazao da se radi o "grubom motornom statusu" koji govori da li postoji potres mozga, da oznaka 15 znači da nema potresa mozga.

Odgovarajući na pitanja odbrane, Žujo je kazao da je potres mozga funkcionalna povreda i ne bi se vidio na CT-u, te potvrdno odgovorio da su fizički simptomi nesvjestica i povraćanje, emotivni su problemi sa spavanjem i slično i kognitivni su poremećaj sjećanja. Kazao je da on kratki potres mozga kvalifikuje kao lakšu tjelesnu povredu, kao i da nigdje u medicinskoj dokumentaciji kojom je on raspolagao nije naveden potres mozga.

Na današnjem dodatnom svjedočenju pred Apelacionim vijećem, sutkinja Miletić je pitala svjedoka da li grubi motorni status 15 znači da nije bilo potresa mozga, svjedok je odgovorio potvrdno. 

Sutkinja je pitala Žuju i o "odnosu položaja napadača i napadnutog" na što je on kazao da je kod Dženana Memića to bilo "licem u lice", dok je kod Alise naveo da je to od pada. 

Na pitanje sutkinje Amela Huskić na koji način je moglo doći do "zamaha tijela" koji se spominje u nalazu, svjedok je kazao da postoje dva mehanizma: kada neko "hoda-pada-udara" ili kada ga neko naglo gurne.

Kao treći svjedok, čije svjedočenje je pompezno najavljivano u medijima, danas se pojavio neurohirurg dr. Kemal Dizdarević. On je bio u jednom od timova koji su ranije po nalogu Tužilaštva KS radili timsko vještačenje zdravstvenog stanja Alise Ramić. 

Kako je kazao, po naredbi Tužilaštva KS, generalna direktorica KCUS-a odredila je članove tog tima koje su činili tadašnji šefovi klinika, on kao šef Klinike za neurohirurgiju, dr. Sandra Vegar-Zubović, kao šef Klinike za radiologiju, te dr. Jasminka Vranić-Đelilović, kao šefica Klinike za neurologiju. 

Odgovarajući danas na pitanja tužioca, dr. Dizdarević je kazao da je potres mozga neurohirurška problematika, koju meritorno obrađuje neurohirurg. Kazao je kako je to vrlo česta dijagnoza u neurohirurgiji, koja se pojavljuje na dnevnoj bazi. Kazao je da je i ranije učestvovao u vještačenjima i supervještačenjima. 

U konkretnom slučaju rekao je da je "dobio dopis sa papirom, gdje je generalna direktorica imenovala ljude koji bi tu po logici trebali i biti".

Također je kazao da "kako je razumio dr. Đelilović je odranije imala kontakt s pacijenticom i da je liječila", kao i da njemu nije data prilika da vidi pacijenticu.

- Mi smo potom stupili u međusobni kontakt, pozvan sam kod dr. Đelilović, tražio sam da vidim pacijenticu, nije mi to omogućeno. Napisao sam nalaz, predao ga kolegama, dr. Vegar ga je potpisala, dok dr. Đelilović nije. Dr. Đelilović me kasnije zvala i tražila da promijenim nalaz, na što sam ja kazao da nema govora da ću ga mijenjati. Kasnije sam ponovo dobio papir od direktorice sa nekim aktom Tužilaštva gdje kažu da nisu tražili to nego nešto drugo, na što sam ja kazao da traže drugog vještaka - kazao je Dizdarević. 

Rekao je i da dio nalaza ima u svom laptopu, dok su kopije tih nalaza u njegovoj sobi. 

Dizdarević je potom iznio nalaz od 15.7.2016. godine, gdje je vještačena takozvana organska amnezija i traženo je od vještaka da eksplicitno kažu da li CT može biti uredan kod potresa mozga, te da je on naveo da je CT uvijek uredan kod potresa mozga. On je također naveo da se potres mozga utvrđuje na osnovu kliničkih kriterija, kao i da naknadna analiza nije moguća ako to nije zabilježeno unutar 24 sata, nijedan vještak ne može naknadno reći da li je ili nije bilo potresa mozga. 

Ta četiri kriterija, kako je pojasnio, jesu dezorijentacija, odnosno konfuzija i taj prvi kriterij, kako je dalje pojasnio, obično se izgubi jer pacijenti dođu na pregled nakon nekoliko sati.  Drugi kriterij koji traje maksimalno jedan dan je poremećaj balansa, obično je vezan za mučninu, obično i povraćanje, zbog potresa labirinta. Treći kriterij je postojanje usporenog "recallinga" poznatih informacija - pacijent se naprimjer teže sjeća svog broja telefona ili sličnih poznatih informacija. Četvrti kriterij, kako je naveo, jest poremećaj verbalnog učenja. 

Dizdarević je dalje pojasnio da kada se govori o organski uvjetovanoj amneziji, ona ima retrogradni i anterogradni stepen. Utvrđuje se tako što se pacijent pusti da priča i onda se primjećuje da li se on nečega sjeća ili ne sjeća. 

Kazao je da se može nesjećati anterogradno, ali vrlo kratko i da to "uvijek mora biti retrogadno jer kad dođe do prekida svijesti, gubi sve za privremenu memoriju".

Dalje je naveo da je kod Alise Ramić vidio da ne postoje zabilježeni kriteriji da je imala organski uvjetovanu amneziju.

Dalje je kazao da postoji nešto što se zove psihogena amnezija, da je ona tipično bazirana na potiskivanje događaja u nesvjesni dio psihe i pacijent se ne sjeća. 

Kod organski uvjetovane amnezije ona je, kako je dalje kazao, vrlo kratka, te "čak i pacijenti koji su bili u komi nakon nekoliko mjeseci pokazuju poboljšanje". 

Advokatica Nina Kisić je svjedoku predočila nalaz sa KUM-a u kojem se navodi da se Ramić "ne sjeća događaja kao ni dešavanja neposredno prije događaja", kao i da je povraćala, na što je on kazao da dosad nije vidio taj nalaz, da je doktor evidentirao da je bilo elemenata retrogradne amnezije, ali da to njemu nije bilo na raspolaganju.

Tužilac Hasanspahić pitao je dr. Dizdarevića za činjenicu da je Alisa na KUM-u bila "svjesna, orijentisana i komunikativna", (a što je Tužilaštvo tokom suđenja često isticalo kao nešto što je jako bitno za utvrđivanje (ne)postojanja amnezije, op. a.), na što je dr. Dizdarević kazao da to znači da pacijent aktuelno nema problem i da je pacijent sad dobro, sa GCS 15 i da je kod 95 posto pacijenata sa potresom mozga tako. 

Predsjedavajući Sudskog vijeća sudija Staniša Gluhajić pitao je svjedoka da pojasni navode iz nalaza da "postoje znaci koji idu u prilog potresa mozga":

- Otkud sad ovo da nema? Zbog čega ste stavili da je vjerovatno bilo praćeno potresom mozga i da postoje znaci da je bila? - pitao je sudija, na što je svjedok kazao da je "prvi dio anamnestički dio, koji on prenosi i neće da zanemari i navodi da postoje elementi".

- Ona prezentira anterogradnu amneziju, ali nedostaje ključni element, a to je retrogradna amnezija. Nedostaje jasna retrogradna amnezija. Nedostaje i objektivizacija, nedostaje i MRI dijagnostika. CT je nedovoljno senzitivan. Magnet to u 25 posto možda može dokazati - kazao je svjedok.

Na pitanje da li bi pacijent sa sumnjom u potres mozga bio poslan na magnet, dr. Dizdarević je rekao da to nije običaj u zemljama našeg nivoa zdravstvene zaštite i da ne misli da je ljekar tu napravio propust.

- Međutim, u kontekstu događaja, pacijent je trebao biti zadržan i da mu se uradi MRI - kazao je. 

Suđenje će biti nastavljeno 26. juna. 

U snimcima ispod pogledajte kako su današnje ročište prokomentirali oštećeni Muriz Memić i njegov pravni zastupnik Ifet Feraget, kao i advokati optužene Alise Ramić i Hasana Dupovca, advokati Nina Kisić, Goran Dragović i Ermin Gačanović.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.