1. mit: NATO nije zainteresiran za stvarni dijalog sa Rusijom

Činjenica: Pristup NATO-a Rusiji ostaje konsistentan: snažno odvraćanje uz politički dijalog. Žalimo zbog odluke Rusije da prekine rad svoje diplomatske misije u NATO-u i NATO Ureda za vezu u Moskvi, te da zatvori NATO Ured za informisanje u Moskvi. Ovi koraci ne doprinose dijalogu i uzajamnom razumijevanju.
Vijeće NATO-Rusija (NRC) je važan forum za dijalog i od 2016. godine održalo je 10 sastanaka. Nakon što je Rusija opetovano odbijala sastanke NRC-a, generalni sekretar zakazao je sastanak NRC-a za 12. januar 2022. godine na kojem će se razgovarati o pitanjima evropske sigurnosti, posebno o situaciji u i oko Ukrajine, te pitanjima vojnih aktivnosti, recipročne transparentnosti i smanjenja rizika. Kako je generalni sekretar rekao, ovo je "agenda za smisleni dijalog u interesu sviju nas."

2. mit: NATO ignoriše prijedloge da se vojne vježbe odmaknu od "kontakt linije" između NATO i ruskih snaga

Činjenica: Ne postoji "kontakt linija" između NATO i ruskih snaga već međunarodno priznate granice NATO članica. NATO raspoređivanje trupa na teritoriji savezničkih zemalja je odbrambeno, proporcionalno i u skladu sa našim međunarodnim obavezama. Namjera našeg pojačanog isturenog prisustva u istočnom dijelu našeg Saveza nije provociranje sukoba nego njegovo sprječavanje. Ono je odgovor na rusku upotrebu sile protiv njenih susjeda i gomilanje vojnih snaga u regionu Baltika i šire.

Za razliku od ruskog prijedloga, vidimo da se agresivne ruske vojne aktivnosti nastavljaju, uključujući i veliko gomilanje ruskih trupa u i oko Ukrajine početkom ove godine. Apelujemo na Rusiju da slijedi postojeća pravila transparentnosti, uključujući i ona koje se odnose na vojne vježbe i stacioniranje snaga. Također pozivamo Rusiju da se uključi u proces modernizacije Bečkog dokumenta kako bi se poboljšale verifikacijske mjere. Ostajemo otvoreni za nastavak dijaloga o smanjenju rizika i transparentnosti putem Vijeća NATO-Rusija i putem naših kanala vojska-vojsci.

3. mit: Ukrajina se ne može pridružiti NATO-u

Činjenica: NATO saveznici pozdravljaju aspiracije Ukrajine da uđe u NATO i ostaju pri odluci donešenoj na samitu u Bukureštu 2008. godine da će Ukrajina postati članica Saveza.

Odluku o članstvu u NATO-u donosi svaka pojedinačna država koja želi članstvo i 30 saveznika NATO-a. Rusija nema pravo da interveniše i ne može staviti veto na takvu proceduru.

Odbacujemo bilo kakvu ideju o sferama utjecaja u Evropi – to je dio historije i treba ostati dijelom historije. Kao i bilo koja druga zemlja, Ukrajina ima suvereno pravo birati svoje sigurnosne aranžmane. To je temeljni princip evropske sigurnosti, onaj koji je i Rusija podržala i koji treba poštivati. Nakon kraja Hladnog rata, Rusija je igrala ulogu u izgradnji inkluzivne evropske sigurnosne arhitekture, uključujući i kroz Parišku povelju, uspostavljanje OSCE-a, osnivanje Euroatlantskog partnerskog vijeća, te Osnivačkog akta NATO-Rusija.

4. mit: NATO odbacuje prijedloge Rusije za kontrolu naoružanja

Činjenica: Ruski prijedlog za moratorij na razmještanje zemaljskih raketa srednjeg i kratkog dometa u Evropi nije kredibilna ponuda. Njome se zanemaruje stvarnost na terenu. Stvarnost je da nema novih američkih raketa u Evropi, ali ima novih ruskih raketa u Evropi–SSC-8. Bilo kakva geografska ograničenja za razmještanje ruskih SSC-8 nisu kredibilna jer je raketni sistem mobilan i može se brzo premještati. Ovaj moratorij ne predstavlja iskrenu ponudu, osim i dok Rusija provjerljivo ne uništi SSC-8 sistem.

NATO odgovara na mjerljiv način na značajan rizik koji predstavljaju ruske SSC-8 kako bi osigurao da NATO odvraćanje i pozicioniranje snaga ostaju kredibilni i efikasni. NATO ne želi novu trku u naoružanju i nema namjeru razmještati novo zemaljsko nuklerano naoružanje u Evropi. Saveznici ostaju čvrsto predani kontroli naoružanja, razoružavanju i neproliferaciji.

5. mit: NATO okružuje i pokušava ograničiti Rusiju

Činjenica: NATO je odbrambeni savez čija svrha je zaštita svojih zemalja članica. Naše vježbe i raspoređivanje snaga nisu usmjereni protiv Rusije niti bilo koje druge zemlje. Ovaj mit također zanemaruje i geografiju. Ruska granica je duga više od 20.000 kilometara, Od toga, manje od jedne šesnaestine (1,215 kilometar) dijeli sa NATO članicama. Rusija graniči sa 14 zemalja, a od toga je pet NATO članica.

Izvan NATO teritorije, Savez ima vojno prisutsvo samo na Kosovu i u Iraku. KFOR mirovna misija provodi se sa mandatom Ujedinjenih naroda, koji je odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a čija je Rusija članica. NATO neborbena misija u Iraku predstavlja ključni doprinos u borbi protiv međunarodnog terorizma i provodi se uz puno uvažavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Iraka, i na zahtjev iračke vlade. Za razliku od toga, Rusija ima vojne baze i vojnike u tri zemlje – Gruziji, Moldaviji i Ukrajini – bez saglasnosti vlada tih zemalja. 

️ Uoči današnjeg sastanka vijeća NATO-Rusija (NRC) koji je sazvao generalni sekretar NATO-a, Razotkrivamo pet najvećih ruskih mitova o NATO savezu. https://t.co/lRZ2ocOIAO

#NATO #WeAreNATO #WeAreNHQSa #support #partnership #bosnaihercegovina #NATOuBIH pic.twitter.com/f4kjR7wJQ9

— NATOBiH (@natobih) January 12, 2022