open-navfaktor-logo
search
Odakle je
Počela DNK analiza: Za pet mjeseci bit će poznato Kolumbovo porijeklo
Da li je Kristofor Kolumbo bio zaista iz Genove, današnje Italije, ili je bio Španac, ili je, kao što sugeriraju druge teorije, bio Portugalac, možda Grk ili čak i Poljak? Nepoznanica oko porijekla poznatog istraživača mogla bi biti riješena za pet mjeseci jer su međunarodni naučnici u srijedu otpočeli s analizom njegovih DNK ostataka, čime se nadaju identificirati njegove korijene.
20.05.2021. u 08:45
get url
text
Kristofor Kolumbo i mapa prvog putovanja
Kristofor Kolumbo i mapa prvog putovanja

Zaključak analize očekuje se u oktobru.

O ranim godinama slavnog moreplovca iz 15. vijeka malo se zna. Važan napredak u stvaranju kompletnijeg profila istraživača koji je umro prije 515 godina učinjen je 2003. godine kada su DNK analize potvrdile su kosti pokopane u grobnici u seviljskoj katedrali zaista Kolumbove.

No nakon tog nalaza je grupa istraživača sa Sveučilišta u Granadi, koja provodi istraživanja, zaustavila istragu. Razlog je bio to što ondašnja tehnologija vezana za DNK nije bila precizna niti vjerodostojna te je zahtijevala veliku količinu genetičkog materijala.

No u međuvremenu je nauka napredovala velikim koracima. José Antonio Lorente, profesor medicinske forenzike sa Sveučilišta u Granadi, kaže kako je došlo do "radikalnog poboljšanja" u DNK analizi pa je sada moguće analizirati jako male fragmente uzoraka.

- Primao sam na desetke agresivnih e-mailova u kojima su me pitali zašto smo bili zaustavili istraživanja. Tražili su da otkrijem "tajnu" Kolumbovog porijekla - kazao je voditelj projekta Lorente na online konferenciji za medije.

- Da smo barem još prije 16 godina to mogli ustanoviti, ali tada nismo imali potrebnu tehnologiju. Nauka nije nauka ako ne ispunjava maksimalne potrebne uvjete - dodao je.

Istraživači trenutno rade na četiri komadića Kolumbove kosti, sedam koštanih ostataka, na zubu njegovog sina Hernanda, a također i na desetak fragmenata kosti njegovog brata Diega, koji su u lošem stanju.

Ti ostaci će biti poslani na genetičku identifikaciju u laboratorije u Rimu i Firenci u Italiji te u laboratorije u Meksiku i SAD-u, dok se istraživanje koordinira iz Granade.

- Postupak rada će na taj način biti neovisan. Neće biti povezanosti među tim laboratorijima kako bi se sačuvala objektivnost nalaza. Kada svi završimo s radom iznijet ćemo na stol zaključke - pojasnio je Lorente.

On vjeruje u opće prihvaćenu teoriju prema kojoj je Kolumbo bio Đenovljanin, ali dodaje da je cilj projekta rješavanje nekih "zagonetki i kontradikcija" u historijskoj priči i dobijanje "što je moguće veće količine informacija kako se više ne bi moglo raspravljati" o porijeklu Kristofora Kolumba.

Kao uvod u taj posao, Sveučilište u Granadi je u srijedu ugostilo naučnike, što je Lorente nazvao "prvim svjetskim sastankom Kolumbovih istraživača", koji su iznijeli razne teorije o njegovom porijeklu.

Prekookeanska putovanja istraživača Kristofora Kolumba u ime španske monarhije od 1492. i 1504. godine otvorila su vrata evropskoj kolonizaciji Amerika, koje su Evropljani tada nazivali "Novim svijetom".

Kolumbo je umro na današnji dan, 20. maja, 1506. godine. Bio je pokopan u samostanu u španskom gradu Valladolidu, iako je navodno tražio da bude sahranjen u Americi. Iz Valladolida su mu ostaci premješteni prvo u Sevillu pa u Dominikansku Republiku, zatim na Kubu i na koncu ponovo vraćeni u Sevillu.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.