Pravo remek djelo

Posjetili smo Ulu džamiju, najstariju u Adani

Objavljeno: 22.01.2019. u 20:18 Autor: M. Čustović

Arhitektura ovog vjerskog objekta nosi stil Seldžuka i Memluka. Zidovi su ukrašeni crnim i bijelim mramornim kamenjem, a izrađena je od rezanih kamenih blokova, sa drvenim stropovima i krovom od crijepa

Nedaleko od Sredozemnog mora, na jugu Turske smjestila se Adana, jedan od ekonomski najrazvijenijih gradova, a šesti po broju stanovnika. Grad je to kojim protiče najduža rijeka u Turskoj, modrozelena Sejhan (560 kilometara) koja svojom ljepotom izaziva divljenje kod posmatrača, a neodoljivo podsjeća na našu Neretvu.

Prvi tragovi postojanja naselja na prostoru današnje Adane potiču iz paleolita. Zna se da su ove plodne prostore naseljavali Hetiti, Heleni, Asirci, Perzijanci, Seleukidi, stanovnici države Aleksandra Velikog, Rimljani, Seldžuci, Osmanlije...

Ime grada Adana nije uvijek bilo isto, a mijenjalo se dolaskom različitih osvajača. O porijeklu današnjeg imena postoji više predaja, pričaju nam naši domaćini- odabrani tim predsjednika Adane, Huseina Sozlua, koji je pozvao našu ekipu u pohod plodnom ravnicom Čukurova (nekadašnja Cecilija), gdje je zapravo smješten ovaj prelijepi grad. Njihova želja je, da prijateljskoj zemlji, kako nazivaju Bosnu i Hercegovinu, predstave dio Turske koji im je danas, nažalost, manje poznat, a nama je bila čast odazvati se ovako plemenitoj misiji.

Važno im je, pričaju nam, da ojačaju veze sa BiH obzirom da u Adani danas živi 25.000 Bošnjaka, čiji preci su tu doselili u vrijeme velikog vođe Ataturka (Mustafa Kemal), a neki od njih još uvijek nisu uspjeli pronaći svoje bosanske korijene.

Bilo je to mnogo lakše ranije, dok avion nije bio glavno prevozno sredstvo, pa je Adana bila glavno svratište hadžija iz BiH na putu do Mekke i Medine. Tada su se mnoge porodične veze obnovile.

Nakon ispijenog turskog čaja i male "prepirke" čije su riječi (bosanske ili turske)- baklava, sarma, akšam... krenuli smo u obilazak prve destinacije. Posjetili smo najstariju džamiju Ulu Cami- Veliku džamiju, sagrađenu u 16. stoljeću, koja je do otvaranja Sabanci džamije (1998. godine), bila ujedno i najveća džamija u Adani.

Ulu džamija je pravo remek djelo perioda Ramazanogullari, i jedna je od najvažnijih historijskih građevina u gradu. Izgradnju je započeo Ramazanoglu Halil Bey 1509. godine, a nakon njegove smrti, njegov in Piri Mehmet paša ju je dovršio 1541. godine. Njihovi mezari nalaze se u dvorištu džamije.

Arhitektura Ulu džamije nosi stil Seldžuka i Memluka. Zidovi su ukrašeni crnim i bijelim mramornim kamenjem. Izrađena je od rezanih kamenih blokova, sa drvenim stropovima i krovom od crijepa. Na zapadu i istoku su vrata. Džamija se sastoji od nekoliko kompleksa među kojima je i prekrasna Medresa.

Vrata na ulazu u Medresu su u potpunosti sačuvana i apsolutno neobična. Zapravo su to vrata u vratima. Na velika vrata ulazili su učeni ljudi, a na ona manja, koja su zapravo dio velikih, ulazili su svi ostali, kako bi već pri samom ulazu, ostali pognuti, u položaju kao da se poklanjaju svojim učiteljima, jer u to vrijeme znanje se jako cijenilo.

Danas se Medresa koristi kao studentski dom.

Ispred ulaza u džamiju vjernici uz razgovor i čaj čekaju poziv na molitvu, a prolaznike pozivaju da im se pridruže.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije