open-navfaktor-logo
search
Diskriminacija ili ne
Poslovna politika banaka: Zašto su državni službenici najpoželjniji klijenti
U državi u kojoj već duže vrijeme oni koji nemaju stalni posao trbuhom za kruhom sele u zemlje Evropske unije, dodatno stvara nepovoljna atmosfera za privrednike, te one koji žele raditi  privatnom sektoru.
26.11.2018. u 08:06
get url
text

Banke u Bosni i Hercegovini sve češće posebne kredite nude zaposlenicima u javnom sektoru. Tako i domaća ASA banka ovih dana nudi posebnu akciju nenamjenskih i zamjenskih kredita do 50.000 KM, sa rokom otplate do 10 godina, ali samo za uposlenike budžetskih i javnih preduzeća.

Dok se onima na budžetu, koji već imaju bezbroj povlastica, stalna i redovna primanja te siguran posao, nude i izuzetno povoljni krediti, mnogi uposlenici u privatnom sektoru nisu u stanju podići bilo kakav kredit. Kao razlog odbijanja njihovog zahtjeva za kredit iz banaka obično navode niska ili neredovna primanja, te ugovor na određeno vrijeme, koji ne može garantovati da će korisnici biti u stanju da otplate kredit do kraja.

Tako se u državi u kojoj već duže vrijeme oni koji nemaju stalni posao trbuhom za kruhom sele u zemlje Evropske unije, dodatno stvara nepovoljna atmosfera za privrednike, te one koji žele raditi  privatnom sektoru.

Stručnjak za ekonomiju Zlatko Hurtić za Faktor objašnjava da je sa stanovišta poslovanja banaka takav potez i logičan, ali naglašava da to ne znači da ga on podržava.

- Sa stanovišta poslovanja to je logično, jer je praktično nemoguće otpustiti državnog službenika, oni imaju prilično dobre plate, stabilno ih se isplaćuje, tako da je to sa stanovišta bankarskog sektora najpoželjniji korisnik njihovog kredita. Kod uposlenih u privatnom sektoru plate mogu biti niske, nisu stabilne i tako dalje. Ja ne kažem da to odobravam, ali razumijem njihovu poslovnu politiku da žele da posluju sa što manje rizika. Za njih je daleko manji rizik da posluju sa uposlenicima koji su na budžetu, to je njihova poslovna odluka. To je opravdano sa stanovišta poslovne politike, a da li je opravdano sa stanovišta naših zakona u kojima se tretira jednakost građana ja to ne znam – kazao je Hurtić.

Član 5. Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga kaže da su “davaoci finansijskih usluga dužni osigurati zaštitu prava i interesa korisnika donošenjem i dosljednom primjenom općih uvjeta poslovanja i drugih internih akata koji moraju biti usklađeni s propisima i zasnovani na dobrim poslovnim običajima i pravičnom odnosu prema korisniku, pridržavajući se principa zaštite korisnika i to prava na ravnopravan odnos korisnika s davaocem finansijskih usluga i zaštitu od diskriminacije“.

S obzirom na to da bi se davanje kredita isključivo budžetskim korisnicima moglo protumačiti kao diskriminacija zaposlenih u privatnom sektoru zatražili smo i stav Agencije za bankarstvo FBiH.

- Banke kod kreiranja i oglašavanja ponude proizvoda i usluga nerijetko uzimaju u obzir karakteristike određenih ciljnih skupina klijenata. U primjeru koji navodite, banka je usmjerila kampanju prema određenoj skupini što može biti temeljeno na različitim razlozima i poslovnoj politici koju banka određuje samostalno – naveli su iz Agencije.

Dodali su da Agencija u okviru aktivnosti nadzora provjerava usklađenost poslovanja banaka sa Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga.

- Ukoliko se utvrdi neusklađenost, Agencija poduzima mjere koje su propisane ovim i drugim zakonima koji uređuju poslovanje banaka. Korisnici usluga imaju i mogućnost prigovora na postupanje banaka. Informacije o mjerama koje poduzima Agencija prema pojedinačnim bankama nisu javne – kazali su nam iz Ureda za informisanje Agencije za bankarstvo FBiH.

Uposlenici u bankarskom sektoru sa kojima smo razgovarali pojašnjavaju da su određene ponude i pogodnosti koje nude banke logične i nediskriminirajuće jer tako što se posebni krediti nude budžetskim korisnicima, postoje i neki drugi koji se odnose samo na mlade, na penzionere i druge grupe korisnika.

 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.