Saopćenje u kojem su objasnili da je došlo do greške objavljeno je nekoliko dana nakon što su svoju vakcinu proglasili za "visoko efikasnu".
Međutim, nisu objasnili zašto neki učesnici ispitivanja nisu primili očekivanu dozu vakcine u prve dvije injekcije.
Trials of Oxford's #AstraZeneca #COVID19 vaccine shows it is up to 70.4% effective,trial show
— vadodara sanskari nagari (@Aapnu_vadodara) November 23, 2020
Trials done on 20,000 people showed it was roughly 70.4% effective.
When people were given half a dose and then a full dose, this went up to roughly 90%#oxfordvaccine #CoronaVaccine pic.twitter.com/GO4EfpEwGe
Dogodilo se nešto iznenađujuće: grupa volontera koja je dobila manju dozu imala je bolje rezultate po zdravlje od grupe koja je primila punu dozu vakcine.
U grupi koje je primila manju dozu, vakcina je bila 90 posto efikasna. U grupi koja je dobila dve pune doze, pokazalo se da je vakcina efikasna 62 posto. Kada se ti rezultati saberu, ispada da je vakcina efikasna 70 posto.
Ali, način na koji su proizvođači vakcine došli do rezultata i izvještavali o njima doveli su do toga da im mnogi stručnjaci postave važna pitanja.
Djelimični rezultati objavljeni u ponedjeljak potiču iz velikih tekućih studija u Velikoj Britaniji i Brazilu, a trebalo je da odrede optimalnu dozu vakcine, kao i da ispitaju sigurnost i efikasnost.
AstraZeneca and Oxford University on Wednesday acknowledged a manufacturing error that is raising questions about preliminary results of their experimental COVID-19 vaccine https://t.co/jcvRUxCEqM
— TIME (@TIME) November 26, 2020
Na dobrovoljcima su ispitane višestruke kombinacije i doze. Upoređivani su sa drugima kojima je data vakcina protiv meningitisa ili injekcija fiziološkog rastvora.
Ovo su pitanja koja se postavljaju:
Da li su naučnici namjerno dali dobrovoljcima pola doze?
Prije nego što započnu sa istraživanjem, naučnici objašnjavaju sve korake koje preduzimaju i kako će analizirati rezultate. Svako odstupanje od tog protokola može dovesti rezultate u pitanje.
U saopćenju koje je objavljeno danas, sa Univerziteta Oxford kazali su da neke flašice korištene u ispitivanju nisu imale odgovarajuću koncentraciju vakcine, pa su neki dobrovoljci dobili pola doze.
Istraživači su istakli da je o problemu razgovarano sa nadležnima i saglašeno je da će ovu fazu ispitivanja završiti sa dvije grupe. Prema saopćenju, problem sa proizvodnjom je ispravljen.
Šta to znači za same rezultate?
- Stručnjaci kažu da relativno mali broj ljudi u grupi koja je dobila manje doze otežava saznanje da li je efikasnost koja se primjećuje u grupi stvarna ili je to statistička anomalija. Otprilike 2.741 osoba primilo je polovinu doze vakcine, praćenu punom dozom, kazali su iz AstraZeneca.
Ukupno 8.895 ljudi dobilo je dvije pune doze.
Još jedan faktor je važan: niko od ljudi u grupi sa niskim dozama nije bio stariji od 55 godina. Mlađi ljudi imaju jači imunološki odgovor od starijih, pa može biti da je mladost učesnika u grupi sa niskim dozama bila razlog za efikasnost vakcine, a ne veličina doze.
- Zbunjuje i odluka da se objedine rezultati dvije grupe učesnika koji su primili različite doze, očigledno sa ciljem da bi postigli prosječnu efikasnost od 70 posto, ukazao je David Salisburi, medicinski stručnjak iz organizacije Chatham House.
- Napravili ste dve studije za koje su korišćene različite doze i došli ste do kombinovanog rezultata koji nije odgovarajući ni za jednu dozu. Mislim da mnogi ljudi imaju problema s tim - rekao je Salisbury.
Zašto bi manja doza bila efikasnija?
Naučnici sa Oxforda kažu da nisu sigurni i rade na otkrivanju razloga.
Sarah Gilbert, jedna od naučnica, koja je vodila istraživanje, rekla je da je odgovor vjerovatno povezan sa davanjem tačne količine vakcine za pokretanje najboljeg imunološkog odgovora.
- Želimo savršenu mjeru, ni premalo, ni previše. Prevelika doza može da pruži neadekvatan efekat. Dakle, želite baš pravu količinu i pomalo nagađate kada pokušavate da brzo dobijete tu savršenu dozu iz prvog puta – kazala je Gilbert.
Koji su dalji koraci?
Detalji rezultata ispitivanja bit će objavljeni u medicinskim časopisima i dostavljeni nadležnim tijelima Vlade Velike Britanije, kako bi mogli da odluče da li će odobriti distribuciju vakcine.
Ti izvještaji će sadržati detaljne podatke koji uključuju demografske i druge informacije o tome ko se razbolio u svakoj grupi, pa će pružiti potpuniju sliku o efikasnosti vakcine.
Moncef Slaoui, koji predvodi američki program stvaranja vakcine protiv koronavirusa pod nazivom “Operation Warp Speed”, rekao je u utorak da u SAD zvaničnici pokušavaju da utvrde kakav je imuni odgovor vakcina proizvela i mogu da odluče da modifikuju studiju AstraZeneca u SAD da se podrazumijeva pola doze.
- Mi želimo da se sve zasniva na podacima i nauci - naglasio je Slaoui.