Intervju

Prof. dr. Bakir Mehić: Vakcina "CIMAvax" je prevara, Agencija za lijekove stavila ju je u promet samoinicijativno

Objavljeno: 23.10.2019. u 07:47 Autor: Amela Sijerčić

Pouzdano tvrdim da ćemo u dogledno vrijeme imati povećan broj oboljelih od karcinoma usne šupljine, grkljana, dušnika, a posljedica je - uživanja nargile, kaže šef Klinike za plućne bolesti KCUS-a

Mehić: U BiH i dalje je najveći broj tzv. pušačkih karcinoma

FOTO: INES LUČIĆ

Na Klinici za plućne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) godišnje se evidentira oko 300 novooboljelih od karcinoma pluća.

No, nisu to samo pacijenti sa područja Kantona Sarajevo, jer se prema riječima prof. dr. Bakira Mehića, šefa ove Klinike, na KCUS-u liječe i stanovnici Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, Unsko-sanskog, te djelimično Zeničko-dobojskog i Srednjebosanskog kantona.

- Dobna granica, kada je riječ o jednom, ako ne i najsmrtonosnijem karcinomu, pomjerila se za 10 i više godina, pa sada najčešće obolijevaju osobe između 55-te i 65-te godine života. Nažalost, imamo pacijenata koji imaju i 20, 25 godina. Stopa preživljavanja zavisi od stadija u kojem se bolest otkrije, pa ako je u ranoj fazi, osoba može živjeti pet i više godina, izuzev ako se ne radi o sitnoćelijskom karcinomu, za kojeg se smatra da je sa veličinom od centimetar i po već dao metastaze. U slučajevima kada je bolest uznapredovala, svega 10 do 15 posto pacijenata, što je prosjek, dočeka drugu godinu života - kaže Mehić.

Okidač broj jedan za karcinom pluća i dalje je pušenje.

- Na našim prostorima cigareta je i dalje prvi razlog za nastanak bolesti, jer je u BiH i dalje najveći broj tzv. pušačkih karcinoma - karcinom pločastih ćelija i sitnoćelijski karcinom.

Šta BiH može napraviti kako bi se smanjio broj pušača, a samim tim i broj oboljelih od raka pluća?

- Više niko ne priča o donošenju zakona o zabrani pušenja na javnim mjestima. Očito je da je duhanski lobi jači od svih ostalih. Narod nesmanjeno puši, bez obzira rasla cijena duhana ili ne, i bez obzira rastao broj bolesti koje su direktno povezane sa cigaretom ili ne. Bitku i dalje gubimo, preventivnih akcija, barem u širem smislu, nikada nismo ni imali, jer za sve trebaju novci. Ono što se može napraviti jeste raditi i dalje na edukaciji stanovništva o štetnosti nikotina. Jasno, ne mogu svi prestati pušiti, jer je cigareta trenutno najjeftinije stredstvo u borbi sa stresom bh. stanovništva, ali je isto tako evidentno da svi mladi pušači koji iz BiH odu "trbuhom za kruhom" u zapadnim zemljama odmah prestanu pušiti.

Jesu li i elektronske cigarete jednako štetne?

- Jesu, jer je to samo drugi način unošenja kancerogena. Na taj način unose se aromatski ugljen-vodonici, koji se u industrijskoj pripremi dodaju smjesi duhana da bi se postigla aroma kojom će konzument biti zadovoljan. Ukoliko se ti aromati unose kroz probavnu cijev, to nije problem, ali pluća, odnosno disajni putevi, nisu mjesto koje ih može probaviti, što rezultira uništenjem ćelija disajnih puteva, a to dovodi do pojave karcinoma.

Teške posljedice na organizam, a naročito na pluća i mozak, ostavlja i konzumiranje nargile.

- Nargila je teži oblik pušenja, jer se daleko veća koncentracija duhana (ako je to samo duhan), unosi, a da toga konzument nije ni svjestan. Osoba puši hladni dim (nešto što je prošlo kroz vodu), a to udisanje dovodi do taloženja svih štetnih supstanci. Pouzdano tvrdim da ćemo u dogledno vrijeme imati povećan broj oboljelih od karcinoma usne šupljine, grkljana, dušnika, a posljedica je - uživanja nargile. Osim toga, nikotin iz nargile izaziva i ovisnost, a koliko sam informiran, već imamo osoba koje kupuju nargile i uživaju u njoj i u kućnim uvjetima.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), od posljedica zagađenog zraka u svijetu godišnje umire više od sedam miliona ljudi, što znači da je zagađenje zraka krivo za svaku osmu smrt u svijetu. Koliko zagađen zrak i okoliš uopće utječu na pojavu karcinoma pluća?

- Pomjeranje granice prema izrazito mlađoj životnoj dobi, kada je riječ o obolijevanju od raka pluća, može biti uvjetovano aerozagađenjem. Međutim, aerozagađenje daleko je razornije u smislu jedne druge bolesti, a to je hronična opstruktivna bolest pluća (HOPB). Mi već imamo veliki broj pacijenata koji se registriraju iz gradova i općina koji imaju veći broj aerozagađivača. U sarajevskoj kotlini to je potez od Otesa do Ilidže, a u Zenici područje Tetova te još jedna općina.

Svake godine sve je više oboljelih od alergije, astme, hronične opstruktivne bolesti pluća. U čemu se ogleda teret koji ova oboljenja nose i po javno zdravstvo?

- To je ogroman teret. Ako pogledate koliko oboljeli naprave izostanaka s posla, a potom i po cijeni koštanja lijekova, jer ona nikako nije zanemariva. Za liječenje HOPB-a i astme lijekovi nisu jeftini. Radi se o hroničnom medikaciji koja se uzima svakodnevno. Naravno, cijena liječenja dodatno skače kad osoba bude hospitalizirana. Ne znam šta meritorni misle uraditi po ovom pitanju u dogledno vrijeme, ali ovaj problem ima samo jednu svijetlu tačku, a to je da budući doktori pulmologije na našim prostorima nikada neće ostati bez posla.

Kakvi su uvjeti liječenja pacijenata sa rakom pluća kod nas u odnosu na zapadne zemlje?

- Za prilike u BiH, uvjeti su dobri, i manje više isti su kao i u svim državama zapadnog Balkana. No, daleko smo od nivoa kojeg imaju Slovenija i Hrvatska, jer nemamo najnovije terapije. Mislim na tzv. imunoterapiju, pa i neke savremenije linije tzv. ciljane terapije. Kad kažem nemamo neke terapije, to znači da se ne mogu dobiti putem Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH. Oni se nalaze na listi, ali Zavod ih još uvijek ne distribuira, tenderi još nisu objavljeni, a kad će se to desiti, ne zna se.

Vakcina "CIMAvax", najavljena kao revolucionarni lijek protiv raka pluća sa Kube, 2015. godine stigla je u Srbiju, gdje su je neke klinike uvrstile u liječenje oboljelih, a potom je došla i u BiH, tačnije u RS. Od tada u medijima imali smo priliku vidjeti i pročitati svjedočenja nekih ljudi kako ih je vakcina izliječila, a nekima produžila život i do deset godina.

- Po pitanju te vakcine nema nikakvih novih naučnih saznanja. Dakle, niko od relevatnih medicinskih instituta nije proveo nijednu kliničku randomiziranu studiju koja bi ukazala na njen benefit. Bilo je govora da će se takve studije raditi u Americi i nekoliko zemalja Evrope. Međutim, rezultati nikada nisu objavljeni, kao što se to inače radi kada se testiraju određeni lijekovi.

Znači sve ove godine desetinama teško bolesnih ljudi daje se nešto, "lijek", čiji učinak, toksičnost, nuspojave na organizam nisu provjereni i iza kojeg ne stoji nijedna relevantna medicinska ustanova u svijetu!? Znači li to da je vakcina "CIMAvax" - svojevrsna prevara ljudi od kojih se želi "izvući" novac, jer pacijent mora platiti oko 7.500 eura za udarnu terapiju, koja podrazumijeva pet ciklusa davanja i traje oko tri mjeseca?

- Uzevši sve u obzir, vakcina "CIMAvax" trenutno jeste prevara! Moderna medicina počiva na rezultatima kliničkih istraživanja, koja se provode na pacijentima, kada se dokazuje efikasnost i toksičnost nekog lijeka. Lijek koji je prošao tu proceduru odobrava Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) i Evropska medicinska agencija (EMA). Lijek potom ide u registraciju po zemljama, a ljekarima je dostupan za liječenje pacijenata, bilo da se nalazi na listi Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH ili ga pacijent sam kupuje. Ako lijek ne prođe tu proceduru, što je u ovom slučaju napravljeno, onda je to reklama bez naučnog pokrića. U takvim slučajevima lijek se obično daje iz dva razloga - jedan je da imate lični benefit od toga, a drugi je da takav "lijek" dajete na instistiranje pacijenta, što opet ne može proći ako poštujete Hipokratovu zakletvu.

Ali, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH dozvolila je stavljanje u promet vakcine "CIMAvax". 

- Da, to se desilo, ali koliko je meni poznato, nikoga od relevantnih institucija i stručnjaka u našoj zemlji iz Agencije nisu konsultirali prije nego što su to uradili. Kad neki lijek dolazi na listu Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH, onda farmaceutska kuća ili veledrogerija treba da ima urađeno ekspertno mišljenje o tom lijeku. Način na koji Agencija za lijekova i medicinska sredstva BiH dolazi do te preporuke nije mi poznat, ali mislim, a čuo sam to i od mnogih kolega, da je u ovom slučaju to urađeno samoinicijativno, dakle, Agencija je tu vakcinu samo stavila na listu. Svi oni koji su meni poznati, a koji bi mogli dati mišljenje o vakcini, nisu konsultovani.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije