American Airlines je u utorak odlučio kupiti do 20 aviona Overture od firme Boom Supersonic, s opcijom produženja narudžbe na 40. Očekuje se da će ovi mlaznjaci prevoziti putnike od 2029. godine na linijama od Miamija do Londona i od Los Angelesa do Honolulua.

To bi označilo povratak nadzvučnih transatlantskih putovanja nakon gotovo 20 godina pauze, odnosno povlačenja Concordea  British Airwaysa 2003. godine.

Iz Booma kažu da će Overture prevoziti 65 do 80 putnika i putovati dvostruko brže od većine komercijalnih aviona, uz brzinu od otprilike 2.000 km/h. Time će se smanjiti vrijeme putovanja između Londona i New Yorka sa šest i po sati na tri i po sata. Let između Londona i Miamija bi također bio skraćen s otprilike devet i po sati na manje od pet, prenosi Slobodna Dalmacija.

- Overture je revolucionaran u svom dizajnu i iz temelja će promijeniti način na koji razmišljamo o udaljenosti - rekao je osnivač i izvršni direktor Booma Blake Scholl i dodao kako će Overture učiniti svijet dramatično pristupačnijim za desetke miliona putnika.

Ni Boom ni avioprijevoznici nisu objavili očekivanu cijenu putničke karte, ali Scholl je ranije rekao:

- Ovo sam započeo jer sam bio tužan što nikada nisam uspio letjeti Concordeom. Čekao sam, ali niko to nije uradio, pa sam odlučio. U konačnici želim da ljudi mogu stići bilo gdje u svijetu u pet sati za 100 dolara. Da biste to postigli, morate poboljšati efikasnost goriva, ali korak po korak nadzvučni zračni promet postat će dostupan - podsjeća Guardian na njegovu izjavu.

Iz Americana, koji je najveći svjetski zračni prijevoznik po veličini flote, javljaju da su platili polog za ove nove avione, a očekuje se da će oni s proizvodnih traka sići 2025. godine. Ovom avioprijevozniku dat će važnu novu prednost u brzini, navodi se u njihovom saopćenju.

Finansijski direktor Derek Kerr je rekao:

- U budućnosti će nadzvučna putovanja biti važan dio naše sposobnosti da pružimo uslugu svojim klijentima. Uzbuđeni smo zbog toga kako će Boom oblikovati budućnost putovanja, kako za našu firmu, tako i naše klijente.

Ova američka narudžba dolazi samo nekoliko sedmica nakon što je Boom sklopio ugovor s američkim vojnim izvođačem Northrop Grummanom za razvoj vojne verzije Overturea. United Airlines i Japan Airlines također su naručili ove mlaznjake koji još nisu lansirani.

Boomovi avioni dobili su nadimak "sin Concordea" po dosad posljednjem nadzvučnom putničkom mlaznjaku, koji su zajednički razvile Velika Britanija i Francuska. Taj anglofrancuski projekt propao je nakon kobne nesreće u zračnoj luci Charles de Gaulle u julu 2000.

Potražnja za letovima također je počela opadati jer su banke iz londonskog Cityja i Wall Streeta odbijale platiti 7.000 funti po sjedalu za prijevoz svojih direktora preko Atlantika brzinama većim od brzine zvuka.

Velika nesreća u Parizu ubrzala je početak skorog kraja.

Trebalo je to biti putovanje života za sto njemačkih turista, a pretvorilo se u tragediju koja je promijenila svijet avijacije: 25. jula 2000. godine. Concorde je krenuo s pariškog aerodroma Charles de Gaulle na let prema zračnoj luci John F. Kennedy u New Yorku.

Bio je to tada već rutinski let za jedan od samo dva svjetska nadzvučna aviona koja su letjela dvostruko brže od standardnih putničkih aviona, a k tome je pružao iznimno luksuzan doživljaj putovanja.

Čim se Air Franceov avion na letu 4590 odvojio od tla, lijevu stranu Concordea zahvatio je plamen. Avion se srušio u Gonesseu kraj Pariza, a poginulo je svih sto putnika, devet članova posade i četiri osobe na zemlji. To je bila prva, jedina i posljednja fatalna nesreća aviona Concorde.

Prema istrazi francuskog ureda za istraživanje nesreća (BEA), katastrofu je izazvala titanska traka, dio za skretanje mlaza motora koji je otpao s aviona DC-10 kompanije Continental Airlines koji je poletio četiri minute prije Concordea.

Taj metalni dio probušio je gumu na lijevom glavnom sklopu stajnog trapa Concordea, ona je eksplodirala, a njezin dio pogodio je rezervoar za gorivo i električni kabel. Udarac je izazvao hidrodinamički udarni val koji je rascijepio rezervoar nedaleko od mjesta udarca.

Uslijedilo je veliko curenje goriva koje se zapalilo radi prerezanih električnih kablova koji su iskrili. Posada je zbog požara isključila drugi motor, ali nisu mogli uvući podvozje, što je otežavalo penjanje.

Sa samo jednim motorom, čija je snaga popuštala, Concorde nije mogao postići potrebnu brzinu i visinu, te je pao na hotel "Hotelissimo" u obližnjem Gonesseu.

Bio je to početak kraja prvog putničkog aviona bržeg od zvuka koji je proizveden 1969. godine, a uveden u redovni promet 1976. godine. Uz ogromne troškove razvoja napravljeno je svega 20 primjeraka, pa je Concorde bio isplativ samo British Airwaysu i Air Franceu, i to uz izdašne državne subvencije. Nakon nesreće u Parizu obavljene su stanovite modifikacije, ali one su samo malo odgodile kraj Concordea.