Te nove tehnologije trebale bi pomoći smanjenju broja smrtnih slučajeva i ozljeda na putevima, od kojih je 90 posto posljedica ljudske pogreške.

Svake godine 25.000 ljudi izgubi život na cestama, a većina nesreća uzrokovana je ljudskom greškom te je neophodno učiniti sve kako bi se to promijenimo. S novim naprednim sigurnosnim mjerama koje će postati obavezne, mogla bi se osigurati ista vrstu utjecaja kao i kada su se sigurnosni pojasevi prvi put uvedeni.

Jedna od mjera je i uvođenje alkotesta u automobile. Ta mjera trebala bi stupiti na snagu od sredine 2022. godine za sve nove modele i od 2024. godine za automobile s postojećim dizajnom.

S obzirom na to da Bosna i Hercegovina ima obavezu postepeno preuzimati pravnu stečevinu Evropske unije izvjesno je da će se takva nova pravila trebati postepeno uvoditi i u Bosni i Hercegovini.

Na tragu takve ideje bila je i inicijativa nezavisnog poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Damira Arnauta koju je Dom usvojio i zadužio Ministarstvo saobraćaja i komunikacija da pripremi adekvatan prijedlog izmjene Zakona pooštravanjem kazni za vozače.

Arnaut je, naime, zatražio od Ministarstva da pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi zakonske izmjene kojima bi se uvele strožije sankcije za vozače kod kojih se utvrdi količina alkohola u krvi veća od 1,5 g/kg.

Ministarstvo je također prihvatilo tu inicijativu te su najavili da će pripremiti i u proceduru uputiti izmjene Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima, a bit će razmotreno i tretiranje krivične odgovornosti za pijane vozače.

Kako je za Fenu pojasnio pomoćnik ministra saobraćaja i komunikacija Zoran Andrić, Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH za ovaj prekršaj predviđa novčanu kaznu u iznosu od 400 KM do 1.000 KM.

Taj član propisuje da će biti kažnjen vozač koji upravlja ili počne upravljati vozilom u saobraćaju na putu ili instruktor vožnje dok osposobljava kandidata za vozača motornog vozila u praktičnom upravljanju vozilom, kod kojeg se utvrdi količina alkohola u krvi veća od 1,5g/kg.

Također, vozaču ili instruktoru vožnje uz kaznu će se izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od dva mjeseca do šest mjeseci i dva kaznena boda.

Ukoliko je izazvana saobraćajna nezgoda počinilac će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM, a vozaču će se uz kaznu izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od šest mjeseci.

- Sve ove mjere dale su u praksi pozitivne rezultate, međutim, rezultati mogu biti bolji. Granica od 1,5g/kg treba biti oštrije sankcionirana, uključujući i analizu potrebe postojanja krivične odgovornosti - smatra Andrić.

Također, dodao je, potrebno je provesti analizu opravdanosti obaveze korištenja alko-test brave kao obaveznog uređaja na vozilu kojim upravlja osoba koja je prethodno više puta sankcionirano u skladu sa ovom odredbom Zakona.

- U postupku je izrada prijedloga u okviru koje će se provesti analiza i dijela koji se tiče obaveze ugradnje i korištenja alko-test brave kao obaveznog uređaja na vozilu - zaključio je Andrić.

Prema evropskoj direktivi, pored alkotestova, novi automobili će biti opremljeni softverom koji može zaustaviti vozače koji prelaze ograničenja i automatski usporiti vozila koja se prebrzo kreću.

Sistemi bi trebali otkrivati kada vozači gube koncentraciju ili zadrijemaju, te kada pređu preko traka. Automatsko kočenje u nuždi također će biti dio standardne opreme.

U posljednjih nekoliko godina EU je uvela niz obaveznih mjera, koje su pridonijele procijenjenom smanjenju 50.000 smrtnih slučajeva godišnje u saobraćaju. Te mjere uključuju elektroničke sisteme za kontrolu stabilnosti na svim vozilima, kao i napredne sisteme kočenja.

Komisija očekuje da će predložene mjere pomoći u spašavanju više od 25.000 života te doprinijeti da se izbjegne najmanje 140.000 teških ozljeda do 2038. godine. To bi pridonijelo dugoročnom cilju EU-a da se približiti nuli smrtnih slučajeva i ozbiljnih povreda u saobraćaju do 2050. godine ("Vision Zero").