Od kada su donesene mjere da ljudi koji su bili izvan Bosne i Hercegovine ili oni koji su bili u kontaktu sa zaraženima, određeno vrijeme moraju provesti u samoizolaciji, zabilježeno je mnoštvo slučajeva da su iste te osobe prekršile naredbe koje su donesene radi sprečavanja širenja koronavirusa.
Prema riječima psihologa Marka Romića, očito je da takvih ljudi ima svgdje oko nas.
- Rekao bih da se tu radi o jednoj vrsti neodgovornosti i neozbiljnosti, a ima i bezobrazluka. Šta može biti u glavama takvih ljdii mogu pretpostavljati, a moja pretpostavka je za oni ne shvataju zaozbiljno sve ovo i vjerovatno misle da se neće ništa dogoditi ako oni hodaju tako okolo. Teško mi je povjerovatio da ti ljudi misle "opasno je i ja ću sada namjerno širiti zarazu". Ne vjerujem u takvu mogućnost, jednostavno mislim da ljudi ne vjeruju da je opasnost tolika kolika zapravo jeste. Nisu spremni slušati upute i naredbe nadređenih, ali bi se svaki slučaj trebao pojedinačno propitati - istakao je Romić
Dodao je kako je u Mostaru sinoć bio slučaj sa jednim mladićem, kojeg je policija drastično kaznila zbog kršenja donesenih mjera.
- Osim osim što je kršio policijski sat i vozio neregistrirano auto, on je imao i prethodnu zabranu, te je dobio kaznu od nekih 1.300 KM i neka ja. Mislim da u ovakvoj situaciji sve prekršitelje treba drastično kazniti i da je to jedini način da se uozbilje - kazao je.
Romić je naglasio kako jedan od razloga kršenja samoizolacije može biti i da je prekršitelj neka vrsta egzibicioniste koji želi pokazati ljudima da za ostale vrijede pravila, a za nju ne, ali da u svemu tome može postojati i neka doza revolta.
- Mi smo takvo podneblje i svi na neki način imamo u sebi i to da kada nam se nešto brani, onda ćemo se mi ponašati baš tako. Međutim, ovdje su najdoslovnije u pitanju zdravlje i životi. Moramo biti ozbiljni i sve prekršitelje, ako se mene pita, zatvoriti i osigurati mjesto na koje će ići svi oni koji krše samoizolaciju.
U posljednje vrijeme, navodi psiholog, često ga pitaju kako prebroditi ovu novonastalu situaciju i šta će to na psihološkom planu izazvati.
- Ne trebamo praviti toliku dramu od toga, jer ta socijalna izolacija je vrlo uvidna i to nije problem. Problem je što smo mi prilično bombardirani sa mnoštvom informacija i mnoštvom izvora, koji su i ranije bili karakteristični. Mi smo se prije ovoga izolirali u smislu da smo se "nalijepili" na mobitele, laptope i slično, tako da je to postao neki uobičajen model našeg ponašanja. Prema tome ne mislim da sada trebamo praviti nauku od toga kako određeno vrijeme funkcionirati u uvjetima kada imamo hrane, vode, struje i svega ostalog na pretek. Drameći kako ćemo izdržati 14 dana dodatno pravimo tenzije. Mi smo zemlja koja u kojoj je više polovice stanovništva ruralno, široko nam je okolo i možemo hodati i treba to iskoristiti. Ima bezbroj stavari koje smo zapostavili žaleći se da nemamo vremena, evo sada prilike da uradimo te stvari - zaključio je.