Jasne procedure

Put ka NATO-u: Koji su koraci pred BiH nakon aktiviranja MAP-a?

Objavljeno: 06.12.2018. u 20:59 Autor: N. P.

Naša zemlja će ubuduće biti dužna dostavljati godišnje programe o pripremama za članstvo u Alijansi, koji će obuhvatati političke, ekonomske, odbrambene, sigurnosne i pravne aspekte, a NATO će, s druge strane, pružati političke i tehničke savjete te procjenjivati napredak na osnovu dostavljenih izvještaja

FOTO: Kemal Softić

Dobijanjem zahtjeva za pripremu Godišnjeg programa odbrane, Bosna i Hercegovina je napravila najveći iskorak na putu ka članstvu u NATO-u u posljednjoj deceniji. Nacrt tog dokumenta već je pripremljen i uskoro bi se trebao naći na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Akcioni plan za članstvo (MAP), koji je aktiviran slanjem zahtjeva za dostavljanje Godišnjeg programa odbrane, znači ujedno i početak nove faze procesa pristupanja NATO-u. Naša zemlja će ubuduće biti dužna dostavljati godišnje programe o pripremama za članstvo u Alijansi, koji će obuhvatati političke, ekonomske, odbrambene, sigurnosne i pravne aspekte, a NATO će, s druge strane, pružati političke i tehničke savjete te procjenjivati napredak na osnovu dostavljenih izvještaja.

Spremnost za rješavanje teritorijalnih sporova mirnim putem, posvećenost vladavini prava i ljudskim pravima, demokratska kontrola Oružanih snaga BiH i izdvajanje sredstava za jačanje njihovih kapaciteta, doprinos misijama NATO-a, sigurnost osjetljivih informacija te kompatibilnost domaćeg zakonodavstva sa potrebama saradnje sa NATO-om oblasti su u kojima je BiH dužna ostvariti napredak u narednim godinama.

U "narednim godinama" u praksi, sudeći prema iskustvima zemalja u regionu, znači najmanje sedam godina. Toliko je, naime, bilo potrebno Hrvatskoj i Albaniji od aktiviranja MAP-a do članstva u NATO-u, dok je Crnoj Gori MAP aktiviran u decembru 2009. godine, a članica Alijanse je postala 5. juna 2017. godine.

Uz neophodan napredak u navedenim oblastima, BiH slijede unaprijed utvrđeni koraci na putu ka članstvu. Jedan od prvih važnijih institucionalnih koraka jeste imenovanje nacionalnog koordinatora za NATO, čija bi uloga bila jačanje javne podrške za članstvo u Alijansi te koordiniranje međuresorne komunikacione aktivnosti.

Ukoliko NATO pozitivnim ocijeni godišnje programe odbrane koje im BiH dostavi, ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a mogu donijeti odluku o inteziviranju razgovora o članstvu. Kada je Crna Gora u pitanju, ta je odluka donesena četiri i po godine nakon aktiviranja MAP-a, odnosno 25. juna 2014. godine, a zatim je potvrđena na samitu NATO-a u septembru iste godine.

Ukoliko napredak kojeg BiH ostvari nakon donošenja odluke o inteziviranju razgovora bude pozitivan, slijedi poziv za punopravno članstvo, kojeg potvrđuju ministri vanjskih poslova zemalja članica. Nedugo nakon poziva slijede pristupni pregovori koji traju nekoliko dana, a tokom kojih bi BiH trebala, u skladu sa principom solidarnosti koji važi u NATO-u, prihvatiti obaveze koje proizilazi iz članstva.

Slijedeća faza jeste potpisivanje protokola o pristupanju NATO-u, čime bi BiH dobila status pozvane zemlje te bi stekla pravo učešća na sastancima NATO-a, ali bez prava glasa. Sve zemlje članice NATO-a bi trebale ratificirati protokol o pristupanju BiH, a zatim bi se i Parlamentarna skupština BiH trebala izjasniti o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora. Kada sve države članice ratificiraju protokol, generalni sekretar NATO-a šalje pozivno pismo BiH da pristupi Alijansi.

Ratifikacija protokola i slanje pozivnog pisma su ujedno i posljednja faza uoči formalnog članstva u NATO-u.

Međutim, navedena hronologija događaja je predvidiva, čak i u sličnim vremenskim okvirima poput zemalja regiona, ukoliko ne bude unutarnjih opstrukcija. Sudeći prema postojećem odnosu prema članstvu u NATO-u, te mehanizmima blokiranja, opstrukcije na tom putu su poprilično izvjesne.

Pored neuknjižene vojne imovine, koja je ostala jedan od uvjeta na putu ka NATO-u, potrebno je unaprijediti kapacitete Oružanih snaga BiH te uskladiti zakonodavstvo sa potrebama članstva u Alijansi. Glavnu prepreku na tom putu predstavlja politika koju vodi aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji se poziva na entitetsku rezoluciju o vojnoj neutralnosti te namjeru da po pitanju odnosa sa NATO-om slijedi zvanični Beograd.

Izvor:   Faktor

Vezani članci

Iz kategorije