VEZANI TEKST - Ko je bio u radnoj grupi koja je postavila Vukoju na prvo mjesto za sudiju Ustavnog suda BiH

Zadatak radne skupine, pojasili su, bit će sačinjavanje propisa koji se odnose na reformu Ustavnoga suda BiH, osiguranje provođenja odluka Ustavnog suda, te sačiniti nacrt propisa o načinu izbora troje sudaca koje bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava, a sve temeljem članka VI 1. d) Ustava BiH.

- To je i jedan od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije koje BiH mora ispuniti kako bi dobila preporuke za otvaranje pregovora o pridruživanju Europskoj uniji.

Nastojat ćemo da članovi radne skupine budu i renomirani stručnjaci ustavnog prava, s ciljem rješavanja postavljenih zadataka, uz puno poštivanje Ustava BiH i ispunjavanje međunarodnih standarda u ovoj oblasti- kazali su iz Ministarstva pravde na čijem je čelu HDZ-ov ministar Davor Bunoza.

Podsjećamo, predsjednici SNSD-a  i HDZ-a kazali su krajem juna da su saglasni da treba "izbaciti" strane suce iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

SNSD-ov ministar u Vijeću ministara BiH Staša Košarac izjavio je na press-konferenciji da je RS vrlo jasno prezentovala zakon o Ustavnom  sudu BiH i zakon o prestanku važenja mandata stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH "cijeneći da je to naše prioritetno pitanje i od njega definitivno nećemo odustati".

-  To je naša politika. Te zakone treba razmatrati radna grupa za pravosuđe. Ona dostavlja test zakona u proceduru kako prema Vijeću ministara tako i prema Parlamentarnoj skupštini BiH - kazao je Košarac.

 Federalni zastupnik i zamjenik ministra pravde BiH u prošlom sazivu Vijeća ministara Nezir Pivić izjavio je za Faktor kako su strane sudije u Ustavnom sudu BiH ustavna kategorija i bilo kakva promjena njihovog statusa i pravnog osnova njihovog izbora u Ustavni sud BiH može se mjenjati samo amandmanom na Ustav Bosne i Hercegovine.

- Istina je da Ustav Bosne i Hercegovine ostavlja mogućnost da se zakonom uredi drugačaiji način izbora stranih sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Zakonom se ne može mjenjati status stranih sudija u Ustavnom sudu BIH i ne može se mjenjati onaj koji bira strane sudije tj. predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

Međutim, Dodikov je plan da putem zakona i kombinacijom zloupotrebe odredaba Ustava i servilnosti Trojke izbaci strane sudije iz Ustavnog suda BiH. Takav zakon bi bio suprotan Ustavu BiH, a pravne i stvarne posljedice za državu bile bi razarajuće. Dodik je svjestan da je Ustavni sud BiH posljednja linija odbrane ustavnog poretka, nadležnosti i imovine države i da mu je kontrola nad Ustavnim sudom potrebna radi realizacija secesionističkih planova.

Trojka je od početka svog namenutnog mandata uspostavila praksu da političke, pravne i finansijske odluke priprema i dogovara izvan institucija Bosne i Hercegovine. U institucijama se pojave samo kad preuzimaju platnu listu i kad formalno usvajaju dogovoreno. Na istom principu vaninstitucionalnog djelovanja formirane su i radne grupe političkih stranaka, čiji sastav, te principi i način rada najbolje oslikavaju odnos Trojke prema najvažnijim državnim pitanjima. Radne grupe su u stvari samo način na koji će Dodik i Čović u javnost isporučiti svoje odavno pripremljene prijedloge, koje će Trojka, kao i sve do sada slijepo da podrži- kazao je Pivić.

Ustavni sud BiH nadležan je da odlučuje o sporovima između dva entiteta, BIH i entiteta, te sporovima između insitucija BiH, kao i za pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda.

Ovo pravosudno tijelo čini devet sudaca, od čega četiri (u praksi po dva Bošnjaka i Hrvata) imenuje Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i dva Narodna skupština RS (u praksi dva Srbina).

VEZANI TEKST - Pivić: Iza Bunozinih izjava o stranim sudijama krije se namjera Dodika i Čovića da ovladaju Ustavnim sudom BiH

Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga bira tri strana suca koji ne mogu biti državljani susjednih zemalja. Odluku donosi pet sudaca.

Prema Ustavu BiH, odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće, a njihovo neprovođenje predstavlja krivično djelo.

Trenutno nedostaju sudac iz FBiH (Hrvat) i jedan sudac iz RS-a (Srbin), drugi sudac iz RS-a je zatražio prijevremenu mirovinu, a zamjenski suci nisu imenovani.