Formiranje vlasti

Radončić se prijavio na Dodikov i Čovićev poziv, partneri mu ipak ne bi u državnu vlast

Objavljeno: 13.11.2018. u 21:11 Autor: Nedim Pobrić

Iako SDA zaista ima "svega" 27 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, a SBB čitavih osam, u molbi te stranke da ih Dodik i Čović uzmu u razmatranje kao potencijalne partnere izostala je racionalna procjena omjera snaga u Domu naroda Parlamenta FBiH, koji je ključan za formiranje vlasti u tom entitetu, a zatim i na državnom nivou

Tek što je Milorad Dodik dovršio rečenicu kojom poziva bošnjačke političke opcije da se "što prije pojave" kao reprezentativni predstavnici tog naroda za potrebe pregovora o formiranju vlasti na državnom i entitetskom nivou sa SNSD-om i HDZ-om, stigla je prva "aplikacija".

Poslana je iz sjedišta SBB-a, stranke koja nosi laskavu titulu najvećeg gubitnika proteklih izbora, a u formi teksta objavljenog u stranačkom biltenu. Njima šef te stranke velikodušno Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću nudi sve kapacitete bloka stranaka kojeg on naziva "probosanskim".

- Probosanski blok stranaka, koje ne žele u vlast sa SDA i koje već formiraju većine u skupštinama pet kantona u FBiH, u Federalnom parlamentu imaju ukupno 51 zastupnika, što je natpolovična većina u Parlamentu koji broji 98 poslanika. S druge strane, SDA u Parlamentu FBiH ima svega 27 zastupnika. Kad je u pitanju Parlamentarna skupština BiH, SDA u Zastupničkom domu ima ukupno devet zastupnika, a probosanski blok zajedno ima 15 zastupnika – navodi SBB u svojoj aplikaciji SNSD-u i HDZ-u BiH.

Iako SDA zaista ima "svega" 27 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, a SBB čitavih osam, u molbi te stranke da ih Dodik i Čović uzmu u razmatranje kao potencijalne partnere izostala je racionalna procjena omjera snaga u Domu naroda Parlamenta FBiH, koji je ključan za formiranje vlasti u tom entitetu, a zatim i na državnom nivou.

Dominantnu većinu delegata u Klubu Bošnjaka imat će SDA, bez obzira na odluku Centralne izborne komisije (CIK) BiH o načinu popunjavanja i strukturi Doma naroda. Nedovoljnu da samostalno predlažu predsjednika ili potpredsjednika FBiH te da učestvuju u formiranju Vlade FBiH, ali dovoljnu da budu nezaobilazan faktor u tom procesu. U Domu naroda FBiH biraju se i delegati za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH te je lako pretpostaviti koja će stranka imati glavnu riječ u Klubu bošnjačkog naroda.

Posebno je zanimljiva struktura SBB-ovog "probosanskog bloka" u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gdje SDA ima devet, a SBB cijela dva mandata, i to kompenzacijska. I šef te stranke Fahrudin Radončić, kao partnere Dodiku i Čoviću, vidi grupaciju od čak sedam stranaka, koju, pored SBB-a, čine SDP, Demokratska fronta, Naša stranka, A-SDA, Nezavisni blok i PDA. U tom bi slučaju zaista bilo zanimljivo, primjera radi, poslušati logičku egzibiciju kojom bi čelnici Naše stranke svojim glasačima objasnili motive koalicije sa A-SDA ili PDA. Još bi uzbudljivije bilo posmatrati stranke koje se deklariraju kao građanske pri raspodjeli pozicija namijenjenih isključivo Bošnjacima, a kad u obzir uzmemo da na taj ograničeni broj pozicija pretendira čak sedam stranaka, spektakl je zagarantiran.

Navedene prepreke, ali i odgovornost koju sa sobom nosi vođenje politike na državnom nivou sa SNSD-om i HDZ-om kao partnerima, dio SBB-ovog "probosanskog bloka" ne čini naročito zainteresiranim za učešće u izvršnoj vlasti. Radije bi raspodjelili javna preduzeća te upravne i nadzorne odbore na kantonalnim nivoima, a SDA-u bi prepustili entitetsku i državnu vlast te konfrontiranje politikama SNSD-a i HDZ-a i provođenje nove reformske agende. Istovremeno bi kao opozicija u Parlamentu FBiH kritizirali vlast zbog usvajanja zakonskih rješenja iz reformske agende, iste one koju su i sami podržali.

Zbog toga je zajednička aplikacija otišla samo sa adrese SBB-a, s obzirom da su čelnicima te stranke mnogo primamljivije kontrolne poluge u pravosuđu, koje se nalaze na državnom nivou, u odnosu na kantonalna ministarstva i preduzeća. Jednako tako su za vlast na entitetskom nivou zainteresirani u PDA-u, jer se s tog nivoa vlasti vodi kadrovska politika u rukovodstvima rudnika, poput onog u Banovićima.

Koliko god snažna bila želja za formiranje vlasti u, prije svega, Kantonu Sarajevo, sama dužina pregovora šest stranaka o "programima i principima" ukazuje da realizacija te namjere ne ide priželjkivanim tokom. Tek što su počeli sa razgovorima, zapelo je kod premijerske pozicije, a pravi šou se očekuje pri raspodjeli ministarskih i direktorskih fotelja te svih ostalih pozicija na tom nivou vlasti, čiji broj nikako ne odgovara ambicijama aktera pregovora. 

Kvalitetno sinhronizirano djelovanje čak šest stranaka u kantonalnoj vlasti bilo bi dodatno otežano nepostojanjem jedinstvene vertikale ka državnom nivou, a neispunjavanje visokih očekivanja glasača u praksi stiglo bi na naplatu već na lokalnim izborima 2020. godine. Upravo to breme dodatno otežava realizaciju namjere, koja bi u suštini bila vrlo korisna za razbijanje postojećih upitnih reputacija pojedinih aktera pregovora.

Fragmentirana struktura bošnjačke ili probosanske politike, koja se reflektira i kroz selektivan odnos pojedinih predstavnika te politike prema nivoima izvršne vlasti u kojima bi mogli participirati, najviše odgovara realizaciji ciljeva SNSD-a i HDZ-a, koji su, neovisno o broju osvojenih glasova i mandata u institucijama zakonodavne vlasti, dobili ulogu lidera u procesu uspostave vlasti.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]