Nakon što ga je Vlada Federacije BiH prošle godine prihvatila u formi prijedloga, Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u FBiH, uobičajnim postupkom poslat je u parlamentarno usvajanje.

Stjecajem određenih okolnosti, među kojima je bio i zastoj u formiranju parlamentarnih tijela, došlo je do zastoja u razmatranju drugih, pa i ovog zakona.

No, zaposleni u zdravstvenom sektoru, oni koji su učestvovali u njegovom kreiranju, nadaju se da će se, zbog truda koji je uložen u stvaranje jednog ovakvog zakona, ali i urgentnosti njegovog donošenja, u narednom periodu proces oko usvajanja pomaći sa mrtve tačke.

Trebao bi biti u visokom prioritetu

Prema riječima prof. dr. Aide Ramić-Čatak, koordinatorice za kontrolu duhana u FBiH, procedura traje dvije-tri godine, a ono što je u međuvremenu urađeno, jeste da se od forme nacrta zakona došlo do njegovog prijedloga.

- Uobičajena procedura, kada se uradi zakon koji se tiče oblasti više sektora, a kontrola duhana to definitivno jeste, zahtijeva da se napravi kompozicija tima međusektorskog karaktera. Kako bi to bilo ispoštovano, Federalno ministarstvo zdravstva formiralo je tim stručnjaka iz različitih oblasti. Imali smo u vidu sve dokumente sličnog karaktera i dobre prakse Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Svjetske banke, analizirali zakone susjednih zemalja i napravili zakon u formi nacrta koji je prošao oba doma Parlamenta FBiH. Nakon toga u većini kantona uslijedila je serija javnih rasprava, a dobili smo i pozitivna mišljenja drugih resora, odnosno drugih ministarstava, što je uobičajeni postupak u donošenju svakog zakona, da bi, nakon cijele analize, zakon došao u formu prijedloga, ponovo ga je prihvatila Vlada FBiH i poslat je u parlamentarnu proceduru - objasnila je Ramić-Čatak tok dosadašnje procedure usvajanja zakona.

Pored određenih zastoja u formiranju parlamentarnih tijela, struka, kaže naša sagovornica, nema pouzdanih saznanja koji je razlog što se odugovlači sa procedurom.

- Ono što je naše mišljenje jeste da, kada zakon dolazi iz zdravstvenog sektora i usmjeren je na zaštitu zdravlja stanovništva, trebao bi, u formiranju dnevnog reda parlamenta, biti u visokom prioritetu. Ne znam da li se radi o hronološkom redoslijedu prispjeća zakona, pravilnika i ostalih stvari koje dolaze na ovu instancu za izjašnjavanje, ali se iskreno nadamo da će sve krenuti sa mrtve tačke jer pravi posao tek slijedi - navodi.

Puno je problema koji bi se riješili usvajanjem jednog ovakvog zakona. Pomoćnica direktora zavoda za javno zdravstvo FBiH kaže kako se ovim želi zaštititi zdravlje stanovnika, po modelu kako to su to uradile i druge zemlje, a ne disktriminirati pušače, kako im se, ističe, često spočitava.

- Želimo ograničiti navike pušenja na mjesta na kojima se ne ugrožava zdravlje drugih. Ovim zakonom cilj je zaštititi zdravlje posebnih skupina kao što su: djeca, hronični bolesnici, stariji, trudnice jer su svi rezultati istraživanja pokazali da je više od 60 posto stanovništva u našoj zemlji svakodnevno izloženo posljedicama pasivnog pušenja u zatvorenim javnim prostorima. Želimo promovirati zdravlje kroz promociju prostora bez duhanskog dima jer je to direktni doprinos zdravlju. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, jedan od postulata zdravog radnog mjesta je prostor bez duhanskog dima – dodaje.

Novim zakonom želi se pospremiti i nesređeni teritorij definicija i vrsta duhanskih proizvoda, ali i mlađima od 18 godina zabraniti prodaja duhanskih proizvoda.

- Puno toga promijenilo se na tržitu od 1998, kada je donesen posljednji zakon, odnosno 2011. sa njegovim izvjesnim izmjenama i dopunama jer su u međuvremenu došli novi duhanski proizvodi, elektronska cigareta, nargila, bezdimni duhanski proizvodi... Zabrana prodaje duhanskih proizvoda mlađima od 18 godina jedna je od odredbi svakog ovakvog zakona u svijetu, a kod nas se ta zabrana po starom zakonu odnosi na one mlađe od 15 godina. Osim toga, zakonom će biti smanjeno, odnosno potpuno eliminirano reklamno djelovanje duhanske industrije, ali i će se unaprijediti i inspekcijski nadzor te dati veće ingerencije sanitarnoj, tržišnoj i inspekciji rada - kaže.

S druge strane, donošenje ovog zakona značilo bi i ispunjavanje obaveza koje je naša zemlja preuzela od međunarodne zajednice.

- BiH je 2009. donijela odluku o ratifikaciji Okvirne konvencije o kontroli duhana. U međuvremenu, entiteti još nisu donijeli zakone koji su se automatski trebali raditi po ugledu na preuzimanje obaveza iz te konvencije. Podsjetila bi i da smo pitanje kontrole duhana i donošenje ovog zakona imali i u EU uputniku na koja su odgovarali ljudi iz zdravstvenog sektora, a pitanja u pogledu statusa ovog zakona, kad će se donijeti i u kojoj formi, bila su sadržana i u dodatnih 600 pitanja koja su od EU-a naknadno došla - potcrtala je.

Veza zagađenog zraka i duhanskog dima

Koordinatorica za kontrolu duhana u FBiH dotakla se i ovih dana jednog do najaktuelnijih pitanja u BiH - zagađenje zraka, i istakla kako je neophodno izaći iz standarnih okvira razmišljanja da je kontrola duhana posebna dimenzija koja se tiče samo zdravstvenog sektora i koja ima upotrebnu svrhu za donošenje samo jednog zakona.

- Nema efikasne zaštite okoliša bez saradnje sa zdravstvenim sektorom i donošenjem jednog ovakvog zakona jer je sve međusobno povezano. Kontrolom duhana i ograničavanjem pušenja na prostore izvan zatvorenih javnih prostora doprinosimo zaštiti zdravlja i okolišnih faktora rizika jer u svakoj mjeri zaštite sredine nalazi se nešto što ima porijeklo iz duhanskog dima – naglašava.

Kada se govori o zagađenju tla, neizbježna pitanja su veliki broj deponija i nesanirani komunalni otpad. Međutim, niko, kaže Ramić-Čatak, ne spominje što BiH prekrivaju milioni opušaka i drugih duhanskih proizvoda.

- Govorimo o zagađenju podzemnih voda, o zagađenju zraka u kojem se ovih dana gušimo. Podsjetila bih da je duhanski dim jedan od glavnih uzroka nastanka povećanja nivoa osnovnih polutanata, prevashodno lebdećih čestica PM2,5 i PM10, a tu su i sumporni dioksid, azotni dioksid i ugljični monoksid. Ne možemo trend porasta hroničnih opstruktivnih bolesti pluća i krvnih sudova, koji se mogu dovesti u korelaciju sa aerozagađenjem, posmatrati bez podsjećanja da smo mi još zemlja koja ima veliki postotak pušača (44 posto - 56 posto muškaraca i 31 posto žena), neregulisanu zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima i da je to problem o kojem treba razmišljati multidimenzionalno - zaključila je Ramić-Čatak.