Kuće su okićene cvijećem, naseljem odjekuje narodna muzika, a ispred kuća su naložene vatre na kojima će se spremati današnji ručak. Rijetke su kuće ispred kojih će biti okrenuto janje, što je oduvijek bila tradicija. Ipak, ni brojni problemi nisu omeli Rome da za ovaj dan budu veseli i raspoloženi, a ono što imaju rado dijele sa komšijama.

Kasim Zahirović kaže da godinama na isti način obilježavaju svoj praznik, ali trpeza je sve skromnija.

- Svaka romska kuća isto slavi, samo je zadnjih godina otanjilo. Prije je svaka kuća okretala janje. Manje je para, posla, dosta Roma je nezaposleno. Molim državne vlasti da i Romima daju priliku i mogućnost da se zaposle u stalni radni odnos. Pa i mi smo ljudi i mi treba da se školujemo i da živimo kao ostali narod – kaže Zahirović.

{$galerijaFotografija}

Opisao nam je i romske običaje za Đurđevdan.

- Prije na dan ili dva ide se na omahu. Familije po livadi šetaju bose i kupaju se u rijeci. Taj dan se bere cvijeće i ide se u Nahorevo na mlinove i donese se voda koja se ujutru stavlja u veliku ćasu. Od komšija koji slave Uskrs ili Vaskrs dobijemo crveno jaje koje je simbol života, ljubavi, sreće i rahatluka. Ono se stavlja u ćasu i voda sa izvora i cvijeće i sa tom vodom se umiva porodica da budemo sretni, da imamo puno ljubavi, nafake... Potom se loži vatra i dolaze komšije, prijatelji, općina, kanton, škole... Dijele nam poklone. Bio nam je prije 20 minuta i načelnik Mandić i obišao nas i sa poklonima. Vatra se preskače za zdravlje. Vatra je život, zdravlje, budućnost... Običaj je da se uzme vrba i da se vrbuje i da mlada do iduće godine bude sa trbuhom – kaže Zahirović koji na kraju dodaje da je jedan od problema sarajevskih Roma što više od 30 godina nemaju ceribašu koji bi bio autoritet kao svojevremeno Orhan Bešić.