Tom prilikom Christian Schmidt, Visoki predstavnik u BiH, istakao je kako se teritorijalni integritet BiH mora očuvati i kako je neophodno da se efikasnije suprotstavi korupciji kao "rak rani" u cijeloj regiji, javlja Anadolija.

On je istakao kako je veoma važno da se u Evropi i globalno shvati da BiH predstavlja jednu od testnih tačaka za siguran i mirnodobski razvoj evropskog integracijskog procesa.

Blokade institucija 

- Želim naglasiti da bilo kakve opcije koje uključuju crtanje novih granica u regiji smatram veoma pogrešnim jer je ovo područje u kojem nije moguće imati stopostotno čiste etničke zajednice i moramo govoriti o balansiranosti kako bi svi mogli konzumirati svoja prava na području na kojem žive - kazao je Schmidt i naveo primjer dobre uređenosti međuetničkih odnosa u regiji između Danske i Njemačke.

Ukazujući na zloupotrebe odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, rekao je da je to uzrokovalo i disfunkcionalnost i blokadu institucija u BiH te je dodao da je neophodno razmotriti šta i kako treba mijenjati da se etničkim grupama daju njihova prava, ali i obaveze da sarađuju sa drugima.

Podsjetivši da je u nedjelju u bh. entitetu Republika Srpska obilježen praznik kojeg je Ustavni sud BiH osporio, Schmidt je kazao da je Milorad Dodik, kao vođa pokušaja institucionalnih blokada u BiH, na ceremoniji u Banjoj Luci iza sebe imao Vinka Pandurevića, koji je na međunarodnom tribunalu pravosnažno osuđen za ratne zločine u Srebrenici. Dodao je da je njegovo prisustvo tamo očito bio svjesni Dodikov izbor, a da međunarodna zajednica i svi trebaju učiniti više kako bi se odgovorilo na takve pojave.

- Smatram da moramo jasno kazati da teritorijalni integritet BiH nije samo fraza, već veoma važna činjenica koja se treba očuvati. Američka odluka uvođenja sankcija bila je jedna od opcija i alata i slažem se da neće donijeti sva rješenja, ali jeste znak - kazao je Schmidt i dodao da su ured OHR-a, SAD i Evropska unija mnogo bliže zajedničkom djelovanju i odlučivanju nego li je to slučaj bio prethodnih godina.

Ukazao je da je od izuzetne važnosti suočavanje i sa korupcijom koju smatra "rak ranom" regiona te je kazao da su međunarodne finansijske institucije postale svjesnije te činjenice i kako imaju sve oprezniji pristup.

- Nije dovoljno reći da je budućnost države u punom članstvu u Evropskoj uniji. Moramo raditi na koracima do tog cilja. Statistika pokazuje da mlada populacija odlazi i prošle godine je oko 170.000 mladih napustilo BiH koja ima populaciju od oko 3,2 miliona. U Evropu, a ne u Rusiju, također odlaze i mladi iz RS - istakao je Schmidt i dodao da bi mladi ostali u BiH ako u njoj vide svijetlu budućnost i bolje uvjete života.

Šef danske diplomatije Jeppe Kofod obratio se učesnicima konferencije putem video poruke u kojoj je istakao da je današnji skup organiziran pravovremeno u trenutku kada se obilježava tri decenije nezavisnosti BIH i više od dvije i po decenije poslije Dejtonskog sporazuma koji je donio mir u BiH.

- Ove godišnjice nisu samo uzrok za slavlje jer situacija u BiH izaziva više zabrinutosti nego u proteklih nekoliko godina. Postoji retorika secesije, raspada države i čak ponovo postoji strah od ponovnog izbijanja rata. Oružani sukobi nakon raspada bivše Jugoslavije nešto su o čemu su mnogi Evropljani samo čitali u knjigama historije i oni mir u proteklih četvrt stoljeća smatraju zagarantiranim. Međutim, građani BiH znaju da mir može biti krhak i upravu su - kazao je Kofod.

Žestoke sankcije

Istakao je da su tenzije koje danas postoje u BiH u velikoj mjeri povezane sa potezima rukovodstva entiteta RS

- Dozvolite mi da bez zadrške poručim da teritorijalni integritet BiH ne može i ne smije biti upitan. Ukoliko lideri RS nastave ovim putem rizikuju da budu izloženi žestokim sankcijama. U Evropi nema mjesta za prijetnje cjelovitosti i stabilnosti države i cijele regije. Rukovodstvo RS-a mora zaustaviti unilateralne provokacije. Ukoliko žele mijenjati ustavnopravni poredak, to moraju raditi u skladu s postojećim poretkom i Ustavom i na bazi pregovora sa drugima - poručio je Kofod.

Šef danske diplomatije također je kazao da Ustav BiH treba reformu jer je to dokument koji je zaustavio rat i kreirao kompleksne institucije koje teško funkcioniraju.

- Danska podržava ideju ustavnih reformi u BiH s ciljem prevazilaženja problema u funkcioniranju bh. institucija. Samo tako BiH može napredovati na putu od Daytona do Brisela - zaključio je Kofod.