Političke stranke u BiH najvećim dijelom finansiraju se iz budžeta općina i gradova, kantona, entiteta i države, ali da bi neka od njih mogla doći do tog novca mora imati svoje predstavnike u parlamentima. Prema podacima Centralne izborne komisije BiH prikupljenim od nadležnih organa i institucija, političkim subjekatima u 2018. godini isplaćeno je 18.683.077 KM, s tim da podatke nisu dostavile općine Travnik i Vlasenica.

U budžetu institucija BiH osigurava se novac za finansiranje političkih subjekata zastupljenih u Parlamentu BiH, a ukupno izdvojena sredstva ne mogu prelaziti iznos od 0,2 posto budžeta.

Novac se raspodjeljuje na način da se 30 posto sredstava dijeli jednako svim političkim strankama odnosno koalicijama koje su osvojile mandate, 60 posto se dijeli prema broju zastupnika i deset posto se raspoređuje parlamentarnim grupama srazmjerno broju zastupničkih mjesta koja pripadaju manje zastupljenom spolu.

U Republici Srpskoj finansiranje političkih stranaka je uređeno posebnim zakonom koji se primjenjuje na nivou entieta RS, te gradova i općina. Sredstva se rapoređuju na sljedeći način: 20 posto u jednakim iznosima dobiju sve političke stranke i koalicije koje imaju zastupnike u skupštini i nezavisnim zastupnicima te 80 posto srazmjerno broju osvojenih mandata.

I dok je na državnom nivou i u RS-u ovo pitanje precizirano posebnim zakonom, u Federaciji BiH je finansiranje političkih stranaka iz budžeta regulisano Zakonom o izvršenju budžeta koji se donosi za svaku godinu. Taj novac dijeli se tako da se 40 posto iznosa rasporedi ravnomjerno svim parlamentarnim strankama, odnosno koalicijama, a 60 posto prema broju zastupnika u domovima na dan dodjele mandata, što i u ovom slučaju znači više zastupnika, više novca za stranku.

A šta kada neko od zastupnika odluči napustiti klub stranke i djelovati samostalno, kao što je, naprimjer, slučaj troje zastupnika koji su istupili iz Kluba zastupnika Nezavisnog bloka u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta, a nakon raskola u stranci Senada Šepića.

Elmedin Voloder, jedan od njih, kaže da je zajedno sa kolegama osnovao samostalni nezavisni klub, te da su pokrenuli inicijativu da novom klubu bude doznačen dio novca koji je na osnovu broja zastupnika bio predviđen za Nezavisni blok.

- Očekujemo da će biti donesena odluka kojom će taj novac biti usmjeren za rad novoosnovanog kluba i uplaćen na naš račun. Ne znam o koliko novca se radi, ali s obzirom na to da se novac dijeli po broju članova kluba, vjerujem da će ono što je bilo namijenjeno Nezavisnom bloku biti rapoređeno, te da će naš novi klub dobiti tri četvrtine – kazao je Voloder.

Voloder podsjeća da je on isključen iz Nezavisnog bloka nakon što je podržao usvajanje budžeta za 2019. godinu, a da je Dženana Hodžić podnijela zahtjev za ispis iz članstva stranke. Eldin Vrače je bio član stranke Snaga centra, koja je na Opće izbore 2018. izašla u koaliciji sa Nezavisnim blokom.

Da bi se formirao klub, on mora imati najmanje tri člana, pa su se tako jedini sadašnji član Nezavisnog bloka u Zastupničkom domu Amer Obradović i dvojica zastupnika Naroda i pravde dogovorili da osnuju klub.

Bivši zastupnici Nezavisnog bloka mogli bi dobiti dio novca namijenjen za finansiranje kluba, ali tu se radi o simboličnom iznosu. Primjera radi, stranka koja ima deset zastupnika godišnje za ove namjene dobije oko 3.000 maraka.

Drugo, mnogo značajnije pitanje je šta će se desiti sa novcem koji je Nezavisni blok dobio iz budžeta na osnovu izbora ovih zastupnika u Parlament FBiH.  Sudeći prema propisima kojima je definisano da se novac za stranke u Federaciji BiH raspoređuje "prema broju zastupnika u domovima na dan dodjele mandata", Nezavisni blok će dobijati novac na osnovu četvero zastupnika iako sada ima samo jednog, a u ovom slučaju radi se o značajnijim sredstvima.

Prema podacima iz 2018. godine, stranke koje su u prošlom sazivu imale po tri zastupnika, za navedenu godinu iz budžeta su dobile po 146.000 KM.