open-navfaktor-logo
search
Fondacija Alija Izetbegović
Skup u Sarajevu o ZAVNOBiH-u i Dejtonu: Zadržati tradiciju antifašizma koji je u temelju BiH
"ZAVNOBiH i politika odbrane Bosne i Hercegovine u odnosu na rezultate Dejtonskog sporazuma", naziv je okruglog stola koji je danas održan u Memorijalnom centru Kovači u Sarajevu.   
15.12.2020. u 15:03
get url
text

Skup je organizirala Fondacija Alija Izetbegović, a cilj je povući paralelu između antifašističke borbe za opstanak Bosne i Hercegovine, njenog dejtonskog uređenja i rezultata nakon 25 godina koje je donio Dejtonski mirovni sporazum. 

Jedan od uvodničara, akademik prof. Mirko Pejanović govorio je o ideji ZAVNOBIH-a u političkoj praksi demokratskih snaga u BiH u istorijskom kontekstu i ulozi Alije Izetbgovića u najtežim vremenima za opstojnost BiH. 

- Ideja ZAVNOBIH-a je institucionalizirana, to znači dobila je svoj konkretni politički izraz na prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a. Ideja antifašizma je omogućila u toku Drugog svjetskog rata da BiH postana federalna državna jedinica na prvom zasjedanju, da se tako uspostavi i ustroji i da u okviru rezolucije koja je usvojena, ima više tih osnova i principa ili stanovišta, a dva su najvažnija, da će odnosi u toj državnoj federalnoj jedinici biti zasnovani na ravnopravnosti građana i naroda - kazao je Pejanović.

Dodao je da je "ta ideja ravnopravnosti ljude vodila u otpor u borbu, a da su građani i narodi BiH u narodnooslobodilačkoj borbi iskovali zbratimljenost i jedinstvo".

 Alija Izetbegović je uvijek insistirao na slobodi

- BiH je u okviru federalne Jugoslavije 1946. godine usvojila svoj prvi ustav i tom ustavu ona je označena kao narodna republika. Ja se nadam da ćemo mi izgraditi ustrojstvo BiH unutar Evropske unije u kome ćemo se zvati Republika BiH - poručio je Pejanović. 

Govoreći o Aliji Izetbegoviću, kazao je kako je on uvijek insistirao na slobodi, slobodi za sve ljude, slobodi bez razlika u naciji, vjeri, političkom opredeljenju. 

Pejanović je govoreći o referendumu za nezavisnosti BiH 1992. kazao kako je istraživao kako je nastalo referendumsko pitanje te pronašao da je Alija Izetbegović, kao vrlo obrazovan pravnik, dao glavni doprinos definisanju referendumskog pitanja. 

- Referendumsko pitanje je glasilo: Jeste li za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana, naroda i ostalih koji žive u BiH. To je potpuno izvedeno iz duha ZAVNOBiH-a. I to određuje političko rješenje ustrojstva multietničkog društva, višekulturalnog društva i to je specifičnost ideje ZAVNOBiH-a i specifičnost BiH - kazao je između ostalog Pejanović. 

Velika pobjeda na prvim višestranačkim izborima

Bivši premijer FBiH, dugogodišnji saradnik Alije Izetbegovića, Edhem Bičakčić govorio je o političkim osnovama i ciljevima političkog pokreta na čelu s Alijom Izetbegovićem, u vezi sa rezultatima prvih višestranačkih demokratskih izbora u BiH 18. novembra 1990. godine. 

- Na parlamentarnim izborima 18. novembra 1990. SDA je osvojila 86 od 240 zastupničkih mjesta u Skupštini RBiH, i tri od sedam mjesta u Predsjedništvu BiH. U 44 općine u BiH SDA je osvojila natpolovičnu većinu glasova, a u još 20 bili smo relativni pobjednici. Izbori su bili naša velika pobjeda i mi smo je slavili. Nisam siguran da smo u tom trenutku bili sasvim svjesni kakav smo ogroman teret odgovornosti preuzeli na svoja pleća. Jer, iako nismo bili jedina politilka stranka muslimanskog naroda opredjeljenje našeg naroda za SDA bilo je tako ubjedljivo i nesumnjivo, da je sva odgovornost za sudbinu naroda i sve dobro i zlo što će ga snaći faktički prešla na nas - naveo je Bičakčić. 

Prema njegovim riječima, u Deklaraciji o državnoj suverenosti i nedjeljivosti Republike iz januara 1991. poruka veoma rječito govori koliko je stranka bila svjesna cilja svoje borbe, ali i svih rizika i opasnosti koje taj izbor prate.  

Sloboda i suverena BiH prvi je cilj

- Smatramo da su samo vlade izabrane na višestranačkim i slobodnim izborima legalne i legitimne. Niko se ne može pozivati na zakone čije je vršenje protiv volje naroda, jer volja naroda je zakon viši od svih drugih. Sloboda i suverena BiH prvi je cilj svih naših nastojanja, a opstanak muslimanskog naroda direktno je zavisan od opstanka i suvereniteta BiH. U proglasu za odbranu BiH naznačeno je: BiH domovina muslimana, Srba i Hrvata, svih građana koji u njoj žive, ona nije djeljiva jer je nacionalno izmiješana, svoju nedjeljivost ona je zajamčila stoljećima zajedničkog življenja, svoje bi dijeljenje morala platiti hiljadama života. Stoga pozivamo sve muslimane, Srbe, Hrvate, sve građane BiH da brane svoju domovinu. Opredjeljujemo se za BiH kao građansku republiku u kojoj će biti poštovani sloboda i prava čovjeka i građanina i nacionalna prava naroda i manjina i u kojoj je vladati ekonomska i politička demokracija, to je trajno opredjeljenje muslimanskog naroda – kazao je Bičakčić. 

Podsjetio je da je 29. februara i 1. marta 1992. održan referendum o nezavisnosti BiH, a inicijator i politički organizator referendum bila je SDA. Tada se 64 posto glasača izjasilo za nezavisnu državu Republiku BiH. 

- Projekat velike Srbije bio je konačno odbačen, ali se opasnost rata izravno nadvila nad zemljom. Varljivi mir potrajat će još manje od mjesec dana. I danas kad slavimo 25 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma, mi vjerujemo u zajedničku budućnost svih građana i naroda u BiH, kao i obavezujuću implementaciju evropskih standarda o ljudskim pravima. Možda ne radimo dovoljno na unutrašnjem dijalogu naroda i građana, u koje je naš predsjednik Alija Izetbegović vjerovao i učio nas. Ali i infuenca naših susjeda na naše unutrašnje prilike nije okočana, iako je R Hrvatska postala punopravna članica EU. U balkanskom okruženju ja vjerujem da će BiH iznaći svoj evropski i evroatlanski put – poručio je Bičakčić. 

Zajednički život različitosti

Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA prof. dr Rasim Muratović je mišljenja da se posebno u ovom današnjem turbulentnom vremenu "moramo boriti da sačuvamo političko, društveno i naučno nasljeđe Alije Izetbegovića i da zadržimo tradiciju antifašizma koji je u temelju BiH kao društva i države". 

- Alija Izetbegović se borio da stvori državu u kojoj će slobodno moći živjeti svi ljudi bez obzira na vjeru i naciju i Bošnjaci i Srbi i Hrvati i muslimani i katolici i pravoslavni i drugi. U borbi za državu kakvu je želio suočio se sa brojnim napadima, ali ga to nije pokolebalo - kazao je Muratović.  

Dodao je da se Alija Izetbegović "zalagao za pravičan svijet u kojem će zajedno živjeti sve različitosti".  

- Alija Izetbegović je filozofiju pravičnog, društvenog i političkog poretka izrazio kroz princip biti i ostati čovjek. Taj princip čini smislenim i naš život kao individue i pruža nam ključ za miran suživot sa onima koji sebe vide i pozicioniraju drugačije. Biti i ostati čovjek sažima u sebi dva principa, jedan etički a drugi pravno politički. Kada se princip biti i ostati čovjek koji je u suštini etički, prevede na jezik politike onda označava demokratsku i pravnu državu. Vjerujem da možemo mnogo toga naučiti iz života Alije Izetbegovića, iz njegove poltike iz njegovog dostojanstvenog držanja - kazao je Muratović.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.