open-navfaktor-logo
search
Problem KS
Spaljivanje otpada skup je proces, ali se isplati
Za izgradnju postrojenja za spaljivanje otpada na Regionalnoj deponiji Smiljevići potrebno je izraditi studiju izvodljivosti koja bi trebala da pokaže koja je vrsta spalionice optimalna, kojeg kapaciteta i isplativosti i ko će to finansirati, kaže Mirsad Ibrović
13.10.2019. u 12:52
get url
text

O velikim problemima u zbrinjavanj otpada u Kantonu Sarajevo na deponiji Smiljevići raspravljalo se u ponedjeljak na sjednici Skupštine KS. Za odlaganje otpada na deponiji skoro da i nema više mjesta, a svakodnevno se u Smiljevićima deponuje 500 tona otpada.

Kao dugoročno rješenje na ovoj sjednici premijer Kantona Sarajevo Edin Forto predložio je izgradnju spalionice, koja bi koštala 240 miliona maraka i gradila bi se na Butilama, ali bi se na taj način dugoročno riješio problem odlaganja otpada u Kantonu Sarajevo.

- Radi se o skupoj tehnologiji, no u konačnici ona bi bila isplativa jer bi se spaljivanjem otpada proizvodila električna energija i drugi vidovi energije, što bi bio dovoljan poticaj privatnim partnerima da uđu u tu investiciju. Deponija Smiljevići ili bilo koja druga lokacija u BiH nikad neće zadovoljiti sve potrebe ako bi se sav otpad odlagao kao što se to danas čini – kazao je Forto na sjednici Skupštine KS.

Forto je izrazio je uvjerenje da bi se izgradnjom spalionice stvorili uvjeti za zatvaranje i konzerviranje deponije u Smiljevićima i oko te ideje vode se stručne rasprave. Krajem septembra bila je upriličena i prezentacija studije koju je uradila SERDA. Prilično smo hrabro krenuli u javnu raspravu, rekao je Forto, te najavio da će uskoro u Skenderiji biti upriličena prezentacija na kojoj će biti pozvani svi eksperti iz te oblasti.

- Mi ćemo kroz struku i javnost vidjeti šta je najbolje za KS. U narednim mjesecima, ako se odlučimo da idemo u ovom pravcu, mi bismo 2020. godine budžetirali konsultante koji bi nam pripremili projekt. Kada se svi dogovorimo i napravimo projekt, onda će početi razgovori o investiranju, finansijama, a tek tada će projekt biti ponuđen svim investitorima – kazao je premijer Kantona Sarajevo.

Da li je izgradnja spalionice najoptimalnije rješenje i hoće li se isplatiti velika ulaganja u ovaj projekat u Sarajevu, pitali smo Mirsada Ibrovića, pomoćnika ministra turizma i okoliša FBiH.

- Za izgradnju postrojenja za spaljivanje otpada na Regionalnoj deponiji Smiljevići potrebno je izraditi studiju izvodljivosti koja bi trebala da pokaže koja je vrsta spalionice optimalna, kojeg kapaciteta i isplativosti. Svaki otpad koji ima energetska svojstva se isplati spaljivati, ali prije toga potrebno je izvršiti analizu otpada. Neophodno je izraditi studiju izvodljivosti koja treba dati odgovore na mnoga pitanja pa i na mjesto gdje će se spalionica izgraditi, da li na postojećoj deponiji ili nekom drugom mjestu. I što je najvažnije, u Federaciji BiH se neće moći realizovati ovaj projekat bez finansijske pomoći međunarodnih kreditora ili predpristupnih fondova Evropske unije – kazao je Ibrović.

Spalionicama se rješava problem otpada i to na način koji nije štetan za čovjeka i okoliš, a otpad koji ostaje nakon postupka obrade i koji se zbrinjava odlaganjem ne predstavlja ni opasnost ni trošak za buduće generacije. Primjena tehnologije spaljivanja otpada počela je u Njemačkoj 1896. godine zbog neprihvatljivih higijenskih uvjeta u Hamburgu. Danas razvojem tehnologije omogućeno je da se spaljivanjem komunalnog otpada dodatno proizvodi energija koja se koristi za grijanje, hlađenje i proizvodnju struje. Ta energija koristi se u industrijskim zonama ili u gradovima. Naprimjer, u Beču je poznata spalionica otpada "Spittelau" s godišnjim kapacitetom od 250.000 tona, udaljena od centra grada samo tri kilometra. S obzirom na to da se na deponiji Smiljevići godišnje odlaže oko 200.000 tona godišnje, izgradnja jedne takve spalionice bi itekako imalo smisla, ističe naš sagovornik. 

Pojašnjavajući mehaničko-biološku obradu otpada (MBO postrojenja) Ibrović dodaje da se kod mehaničko-biološke obrade razlikuju dvije vrste sistema.

- Cilj mehaničkih procesa je odvajanje korisnih materijala poput plastike i metala i neupotrebljivih materijala poput kamenja, koji su neprikladni za biološku obradu. U biološkom dijelu postrojenja vrši se kompostiranje preostalih organskih tvari poput voća i povrća. Trenutno u Evropi posluje više od 450 spalionica i 330 postrojenja za mehaničko-biološku obradu.

U  MBO postrojenjima za mehaničko-biološku obradu proizvodi se RDF alternativno gorivo za cementare. Izgradnja postrojenja za proizvodnju RDF-a u FBiH je neophodna jer trenutno samo dvije cementare u Lukavcu i Kaknju imaju potrebu za više od 60.000 tona RDF-a na godišnjem nivou. Izgradnja MBO postrojenja doprinijela bi se smanjivanju količina komunalnog otpada koji bi se deponovao.

U Ljubljani u sklopu regionalne deponije izgrađeno je postrojenje za MBO otpad i jedan dio RDF-a  sa tog postrojenja se izvozi u cementaru Lukavac. U Federaciji se neće moći realizovati ovi projekti bez finansijske pomoći Međunarodnih kreditora ili predpristupnih fondova Evropske unije. Da bi se koristila ova sredstva posebnu pažnju treba posvetiti stepenu pripremljenosti projekta (pripremljenost stručne i tehničke dokumentacije, postojeće dozvole, stepen spremnosti za početak radova, mjerljivi efekti koji se predloženim projektima postižu i stepen sufinansiranja).

Za sve emisije iz takvih postrojenja postoje granične vrijednosti, jasno definirani postupci ispitivanja, kontinuiranog mjerenja, obaveze nadzora i inspekcija. Postrojenja za obradu otpada izvedena su prema najnovijim tehnološkim dostignućima koja su nastala na temelju dugogodišnjeg naučnog istraživanja. Upravo ta dugogodišnja istraživanja i iskustva dovela su do modernih postrojenja koja imaju značajnu ulogu u zbrinjavanju otpada nepodobnog za recikliranje - zaključuje Ibrović.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.