open-navfaktor-logo
search
Analiza
Šta je pozadina i cilj: Čović i Dodik nisu samo protiv zabrane negiranje genocida u Srebrenici, već i holokausta
Dušanka Majkić, Mladen Bosić, Sredoje Nović, Lazar Prodanović, Nikola Špirić, Dragan Čović, Lidija Bradara i Marina Pendeš ne samo da su zatražili ukidanje odredbi Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim se negira naslijeđe Haškog tribunala, već su znali da svojim glasanjem traže i ukidanje negiranja holokausta.  
03.12.2021. u 21:23
get url
text

VEZANI TEKST - Valentin Inzko nametnuo odredbe zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida!

Postavlja se stoga pitanje da li je ovih osam delegata klubova srpskog i hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta BiH imalo za cilj ukidanje odredbi Krivičnog zakona zbog genocida u Srebrenici ili cijela ova priča ima duboku pozadinu negacije međunarodnih presuda, uključujući dva suda Haški i Nirnberški.

Čović je vidno nervozan novinarima rekao da on nikome ništa ne duguje, govoreći o pojašnjenju zašto je glasao za zaključak Kluba srpskog naroda, te poručio kako je "posljednji put to da sam dio procesa pomaganja nečemu u Bosni i Hercegovini, a da ovakvu cijenu plaćam". Ko mu je rekao da "pomaže", ne Bosni i Hercegovini, već Milorad Dodiku, zbog čega, šta je plan, cilj... Ostalo je nejasno iz njegovog odgovora.

U Zakonu o dopuni Krivičnog zakona BiH, koji je netom prije odlaska iz BiH nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, precizirano je koja su to djela ratnog zločina čije će se negiranje kažnjavati zatvorom.

- Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina – stoji u novoj odredbi Krivičnog zakona BiH.

Da li se pod krinkom nezadovoljstva Inzkovim zakonom u međunarodnom pravu uvodi nova praksa - praksa negiranja međunarodnog poretka?

VEZANI TEKST - Milanović: Inzkova odluka nije opravdana, nije svaki genocid isti, Dodik nije najveći problem u BiH

Šta bi de desilo da bilo koji parlament u svijetu ukine ono što je nova odredba u Krivičnom zakonu BiH?

Upravo na osnovu Londonske povelje i sporazuma, koji su navedeni u ovoj odredbi, osnovan je sud u Nirnbergu. Da su kojim slučajem Čović i Dodik u Njemačkoj uradili ovako nešto, cijeli svijet bi reagirao i osudio tu državu.

Međutim, kada se to desi u Bosni i Hercegovini, onda svi šute. Šuti Evropska unija, šute jevrejske organizacije.

Da li ovo glasanje u Domu naroda BiH korenspondira sa Janšinim "non-paperom", novim poretkom u Evropi, sa fašističkom i zločinačkom politikom Aleksandra Vučića i Zorana Milanovića na stvaranju velike Srbije i Hrvatske?

Da li je indikativno da nakog ovog sramnog glasanja Milanović opravdava Čovića i Dodika, "vaga genocide", a samo nekoliko sati kasnije isto to uradi Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva u Vladi RS-a i predsjednik Socijalističke partije.

- Da li treba negirati genocid koji se desio ili ne, ne treba ga negirati. Pitanje je da li genocid ima te razmjere, za koje je neko rekao, a to je sada zvanična verzija - kazao je Đokić.

Milanović se još jednom osvrnuo i na svoju izjavu u vezi sa Srebrenicom navodeći da u tome nema ništa pogrešno ili zlonamjerno.

- Rekao sam da Srebrenica nije isto što i holokaust ili Jasenovac. To je težak zločin s elementima genocida, to je sud utvrdio. To je nekim ljudima dobro leglo, nekim ljudima ili neljudima nije. Nije isto dogodi li se nešto u dva dana ili se događa sistemski, u plinskim komorama ili mačetama - rekao je Milanović ponovo osvrćući se na glasanje u Domu naroda BiH. 

I Milanović i Đokić svojim izjavama relativiziraju genocid u Srebrenici. Definicija genocida je jasna i utvrđena je daleke 1948. godine. Nema velikih i malih genocida, kakvim bi to sada da prikažu, Dodik i Čović kao izvršioci na terenu, gdje će izaći i kazati, "da, priznajemo, bio je genocid u Srebrenici, ali to je bio mini genocid, sa veoma, veoma, veoma malim brojem žrtava".

VEZANI TEKST - Koalicija za razbijanje BiH: HDZ podržao SNSD i glasao za poništavanje Zakona o zabrani negiranja genocida

Genocid je zločin usmjeren na uništavanje, u cijelosti ili dijelom, neke nacionalne, etničke, vjerske ili rasne grupe ubijanjem njezinih članova, nanošenjem teških fizičkih ili psihičkih povreda, stavljanjem grupe u takve uvjete života koji mogu dovesti do njenog uništenja, nametanjem mjera što dovode do sprečavanja rađanja u grupi ili prisilnim odvođenjem djece u drugu grupu.

Navedena definicija genocida utvrđena je Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, koju je prihvatila Opća skupština UN-a 9. oktobra 1948. godine.

Nigdje nije navedeno da li se radi o 8.372 žrtve ili o 100.000 koliko se procjenjuje da ih je bilo u Jasenovcu ili 1,1 milion u Auschwitzu.

Međutim, upravo to sada se radi na relaciji Beograd - Zagreb, a izvršioci su u Sarajevu, koji vjerovatno imaju pomoć i iz međunarodnih centara moći, posebno desničarskih evropskih krugova.

Treba podsjetiti, ali i stalno naglašavati, da je Srbija jedina država u svijetu koju je Međunarodni sud pravde u Hagu presudio za kršenje ove konvencije jer nije spriječila genocid u Srebrenici i kaznila počinioce, a mogla je.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.