Kada je sredinom augusta organizovala sastanak sa predstavnicima kineske kompanije Shandong Vlada Republike Srpske odlučila je zaobići konferenciju za novinare koja je uobičajena nakon sastanaka o značajnim projektima kakav je izgradnja autoputa Banja Luka – Prijedor vrijedna više stotina miliona maraka.

Bio je to nastavak netransparentosti postupanja Vlade od kada u posljednjih nekoliko godina sa kineskom kompanijom pregovara o izgradnji 40 kilometara autoputa između dva grada.

Iz Vlade nisu odgovorili na zahtjev Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) za detalje ugovora niti na zahtjev za uvid u koncesioni ugovor. Druge institucije uključene u ovaj posao također nisu dostavile detalje o obavezama Republike Srpske prema ovoj koncesiji.

Za Transparency International u Bosni i Hercegovini, organizaciju koja nadgleda nivo transparentnosti vlasti širom svijeta, skrivanje detalja ugovora samo povećava sumnju u nepravilnosti.

- Kad god se takve stvari kriju od javnosti po pravilu nastane šteta po javni interes i javne finansije - kaže Srđan Traljić iz Transparencyja.

Nakon posljednjeg sastanka premijer entiteta Radovan Višković je najavio da će gradnja autoputa Banja Luka – Prijedor početi do kraja ove godine, navodi se u saopćenju Vlade na internet stranici. Entitetska vlast ovaj projekat predstavlja kao veliku investiciju od izuzetne važnosti za banjalučku regiju i Republiku Srpsku. Opozicija i ekonomisti istovremeno upozoravaju da se radi o bespotrebnom i preskupom projektu koji je teško ekonomski opravdati.

Nakon sastanka nije organizovana konferencija za medije pa novinarima nije pružena mogućnost da pitaju o detaljima ugovora o koncesiji.

Iz Vlade Republike Srpske, Ministarstva saobraćaja i veza nisu odgovorili na pitanja BIRN-a BiH u vezi sa detaljima ovog gotovo milijardu maraka vrijednog projekta, koliko se predviđa da će gradnja autoputa Banja Luka – Prijedor do kraja tridesetogodišnjeg koncesionog perioda koštati građane Republike Srpske. Iz ovog ministarstva nisu odgovorili ni na zahtjev za davanjem na uvid u koncesioni ugovor sa kompanijom Shandong.

Netransparentne koncesije

Iz Javnog preduzeća Autoputevi Republike Srpske, također, ne otkrivaju detalje. Navode da oni nisu potpisnici ugovora već da je to Vlada Republike Srpske.

Na zahtjev BIRN BiH da prokomentarišu koncesioni ugovor o gradnji autoputa Banja Luka – Prijedor iz Komisije za koncesije Republike Srpske kratko su odgovorili da oni jesu upoznati sa detaljima tog ugovora kao i da su dali potrebne saglasnosti na njegovo potpisivanje.

- Komisija za koncesije Republike Srpske je dala saglasnost na prijedlog ugovora o koncesiji zaključenog sa Vladom Republike Srpske, kao Koncedentom i Koncesionarom SDHS-CSI BH Banja Luka. Komisija za koncesije Republike Srpske je dala saglasnost na Studiju ekonomske opravdanosti za Projekat autoputa Banja Luka – Prijedor - kratko su za BIRN BiH odgovorili iz entitetske Komisije za koncesije.

Firmu SDHS-CSI BH osnovala je preko beogradske podružnice matična kompanija China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group.

BIRN BiH nije mogao dobiti komentar iz firme SDHS-CSI BH. Na broj mobilnog telefona koji je zvanično prijavljen u registru kompanija javila se osoba koja tvrdi da je ranije samo "vodila knjige" za ovu kompaniju i da nije ovlaštena da govori. Na fiksni telefon koji je novinarima dala ova osoba, niko se nije javljao. Kompanija nema drugih vidljivih kontakt podataka dostupnih online.

U medijima u Banjoj Luci ranije je objavljeno da će projekat izgradnje četrdesetak kilometara dugačkog autoputa između Banja Luke i Prijedora koštati nešto manje od 600 miliona maraka i to je trošak koji će na gradnju autoputa da potroši kineski koncesionar. Vlada Republike Srpske obavezala se, prema tim navodima, da će na ime godišnje naknade za raspoloživost autoputem plaćati 32,5 miliona maraka u periodu od 30 godina.

- Dogovoreno je da ukoliko bude mnogo manji broj vozila, da ćemo mi iz budžeta mjesečno davati novac građana Republike Srpske investitoru do kraja trajanja koncesije. To je neekonomično i neopravdano - kaže Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala Capital koji je ranije objavljivao detalje o ugovoru.

Capital je objavio da će sav novac od putarine ići kineskoj kompaniji te da će se dio novca ukoliko bude potrebno plaćati iz budžeta pa će u konačnici Republika Srpska platiti 975 miliona maraka.

- Najbolja varijanta je i da koncesija bude duža a da se ne garantuje broj vozila jer to koncesionar koristi, ne održava autoput, ne radi na povećanju prometa jer ga to ne zanima jer ima zagarantovan broj vozila i nije motivisan da ulaže u autoput jer u svakom slučaju ima zagarantovan prihod - dodaje on.

Ali o ovim detaljima stručnjaci i novinari i dalje nemaju zvaničnih informacija dok se početak gradnje očekuje uskoro. Pitanje transparentnosti nije samo pitanje principa nego otvara sumnju u zloupotrebe, smatraju u Transparencyju.

- To smo vidjeli bezbroj puta do sada, od nabavke respiratora i pokretne bolnice do Bobar banke, izgradnje zgrade Vlade i privatizacije naftne industrije Republike Srpske. S obzirom da se radi o velikom projektu i velikom novcu nije dobro da se ove stvari kriju od javnosti - kaže Traljić.

Ekonomska neizvjesnost

Kompanija Shandong je autoputeve već gradila u susjednoj Srbiji. BIRN Srbije je prije tri godine pisao kako su ugovori o izgradnji 48 kilometara Koridora 11 vrijedni 760 miliona dolara sklopljeni sa kineskim kompanijama netransparentno u direktnim pregovorima i bez javnog nadmetanja.

Shandong je odabran za izgradnju autoputa bez javnog tendera zato što je ovaj posao rezultat međudržavnog sporazuma potpisanog između Srbije i Kine 2009. godine. Ovakvi projekti ne podliježu uobičajenim propisima i procedurama javnih nabavki u Srbiji. Kao rezultat toga, Shandong je bio u poziciji da angažuje podizvođača bez nadzora javnosti, otkrio je BIRN. Stručnjaci su tada objasnili da kineske kompanije poslove najčešće završavaju u roku, ali da ostaje pitanje transparentnosti ovih poslova.

Zbog takvih iskustava vlasti u Republici Srpkoj moraju proces učiniti transparentjim, smatra Traljić. Vlada mora objaviti i nove procjene broja vozila koja će da koriste autoput, odnosno iznos nedostajućih sredstava koja će Republika Srpska morati da nadoknadi investitoru ukoliko je Kinezima garantovan godišnji prihod od putarina, objašnjava on.

- Svi se danas suočavaju sa padom prihoda, a prognoze su prilično neizvjesne, deficit budžeta RS-a na kraju prošle godine bio je oko 470 miliona KM, prihodi od putarine prošle godine imali su značajan pad, više deset posto, Vlada ima vrlo ograničene mogućnosti zaduživanja. Sve to treba shvatiti kao upozorenje i zbog toga ovaj cijeli proces mora biti potpuno otvoren - kaže Traljić.

Informacije o kojima je pisao Capital da je Vlada garantovala broj vozila koja će na godišnjem nivou da koriste autoput naročito su sporne, pojašnjava novinar i urednik portala Siniša Vukelić. On tvrdi da je takav model ugovaranja gradnje autoputa najlošiji po onoga ko izdaje koncesiju.

- Vlada je pogodovala investitoru i kod trase autoputa jer je na sebe preuzela obavezu eksproprijacije zemljišta i rušenja objekata na predviđenoj trasi umjesto da je autoput djelimično izmješten ali na teret investitora - kaže Vukelić koji u pitanje dovodi i ekonomsku opravdanost gradnje autoputa koji će da spoji dva grada koji zajedno imaju nešto više od 200.000 stanovnika.

- Brza cesta je često mnogo isplativija naročito ako spaja manja mjesta gdje nema toliko prometa iz nekoliko razloga. Jeftinija je gradnja, građani ne plaćaju putarinu, ne presijecate ljudima imanja, zauzima se manji prostor… to je uvijek opravdano u odnosu na autoput. Autoputevi koštaju i dugoročno se vrlo teško otplaćuju - kaže Vukelić i dodaje kako je Vlada Republike Srpske garantovala velike sume novca kineskoj kompaniji:

- Koštaće milijardu maraka, garantovali smo kineskim investitorima tačno određen broj vozila koji saobraća, a koji je sada znatno manji od onog koji se predviđa i koji će biti još manji jer će se korišćenje autoputa naplaćivati i ljudi će koristiti alternativne puteve. Pored svega toga Vlada ne odustaje od tog autoputa.

Pitanje ekonomske opravdanosti potencira i ekonomista iz Banja Luke Zoran Pavlović. On smatra da povezivanje susjednih gradova autoputem ima smisla ukoliko postoje robe koje će da idu tim autoputem, a što u ovom slučaju ne postoji.

- Po tom osnovu je potpuno neracionalno na bazi osnovnih elemenata kojima raspolažemo, o broju automobila, graditi autoput kojim će putovati eventualno ljudi koji žive u okolini Banja Luke i Prijedora. Broj automobila koji je registrovan na ključnim tačkama govori da je taj broj relativno mali u odnosu na investiciju. To je prvo pitanje ekonomskog racija izgradnje autoputa na toj dionici - smatra Pavlović.

On na osnovu informacija koje su otkrili mediji smatra da se u slučaju posla Vlade RS-a sa kineskom kompanijom Shandong ne radi o koncesiji već o javno-privatnom partnerstvu i da se čitav posao pogrešno predstavlja kao koncesija.

- Kada se da koncesija da se izgradi autoput na zemlji koja pripada RS-u sav rizik je na investitoru i nema obaveze onoga ko daje koncesiju. Ako govorimo da je koncesija, a da ima obavezu onaj ko daje zemlju onda je to javno-privatno partnerstvo. Koncesija podrazumijeva da obavezu ima samo onaj ko koristi koncesiju i ko plaća nešto državi za korištenje javnog dobra. Javno-privatno partnerstvo je kada imamo zajedničke obaveze i odnose - objašnjava Pavlović.

On izričito tvrdi da je planirani autoput Banja luka – Prijedor skup i u ovom trenutku nepotreban a da je poseban problem što ugovor, u kojem se nalaze obaveze koje će Republika Srpska morati da ispuni, nije dostupan javnosti.

Opozicioni poslanik Nebojša Vukanović kritikuje odluku, ali i način Vlade da gradi autoput od Banja Luke do Prijedora.

- Svima je jasno da je cijena prenaduvana, jer će na kraju Kinezi naplatiti 50 miliona po kilometru, i jasno je da se radi o korupciji jer Vlada krije ugovore i sve je pod velom tajne - kaže Vukanović.

Gradnji autoputa od Banja Luke do Prijedora po predloženoj trasi protive se i mještani nekoliko sela koja su smještena između ova dva grada. Izmještanje trase zbog planiranog rušenja kuća u selima protestima su već tražili mještani Verića i Kozarca. Oni su najavili nove proteste jer Vlada Republike Srpske nije udovoljila njihovim zahtjevima.