VEZANI TEKST - Tužilaštvo BiH: Formirali smo približno 40 predmeta koji se odnose na negiranje genocida i ratnih zločina

Predstavnici srpskih političkih stranaka iz bh. entiteta Republika Srpska, ali i javne ličnosti, poput univerzitetskih profesora ili novinara nastavili su negirati genocid. Uslijedile su krivične prijave po ovom osnovu podnesene Tužilaštvu BiH, a Faktoru su iz ove državne pravosudne institucije prije dva mjeseca saopćili da su "zaprimili prijave i podneske i formirali oko 40 predmeta koji se odnose na navedena krivična djela".

Međutim, optužnica nema ni na vidiku, zbog čega su, najprije Srebreničani, ogorčeni.

- Tužilaštvo BiH je političko tužilaštvo, ponašaju se u duhu one "mir, mir, mir, niko nije kriv". Ako Tužilaštvo BiH nastavi s politikom da od zločinca pravi žrtvu, a od žrtve zločinca, mi im to nikada nećemo halaliti. Namjera im je optužiti što više Bošnjaka kako bi kazali da je u BiH bio građanski rat, a ne agresija - kaže za Faktor Munira Subašić, predsjednica Udruženja "Pokret majki enklave Srebrenica i Žepa".

VEZANI TEKST - Valentin Inzko nametnuo odredbe zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida!

Najavljuje da će u slučaju neprocesuiranja negatora genocida povući pravne poteze.

- Spremne smo podići optužnicu protiv Tužilaštva BiH zbog njihovog odnosa prema negatorima genocida. Ako bude trebalo, ići ćemo i do Strazbura. Majke Srebrenice su u svojoj borbi za pravdu i istinu svih ovih godina dokazale da nikada ne odustaju - ističe Subašić. 

Dodaje da su od Tužilaštva BiH tražile da u toku sudskih procesa protiv osoba optuženih za ratne zločine insistiraju da otkriju lokacije masovnih grobnica.

Munira Subašić

- Na taj način bi se barem malo olakšala patnja majki za svojim najmilijim. Međutim, Tužilaštvo BiH to nije učinilo. S druge strane, v. d. glavnog tužioca Milanko Kajganić je dva mjeseca nakon imenovanja putovao u Rusiju - podvlači ona.

VEZANI TEKST - Ustavni sud BiH poništio zakon iz RS-a kojim se odbacuje Inzkova odluka o zabrani negiranja genocida

Subašić smatra da je uprkos svemu nakon Inzkove odluke smanjen broj negiranja genocida. 

- Evidentno je da imamo manje negiranja, boje se da to čine. Kamo sreće da na taj zakon nismo čekali 26 godina, već da je donesen mnogo ranije. U tom slučaju negiranja skoro da ne bi bilo, a žrtve i njihove porodice bi se poštovale - riječi su Subašić.